Na zgradi u kojoj je osuđen Stepinac nema spomen ploče, danas je u njoj narodnjački klub

kolovoz 27, 2018 maxportal
Share Button

Stepinac je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Osauđen je, ne zbog suradnje ustašama, kako su govorili partizani, nego zbog vjernosti Vatikanu. 



Suđenje zagrenačkiom nadbiskupu, kardinalu Alojzu Viktoru Stepincu jedan je od najvažnijih sudskih procesa u hrvatskoj povijesti.

Jedanaestog listopada 1946. godine zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu izrečena je presuda na jugoslavenskom sudu. Dogodilo se to u sklopu montiranog procesa na kojem je zajednički suđeno njemu, ustaškom dužnosniku Erihu Lisaku i šesnaestorici franjevačkih svećenika.

Kardinala Stepinca jugoslavenske vlasti uhitile su još 18. rujna 1946. godine pod optužbom da je pozdravio ustaške vođe dok se jugoslavenska vojska još borila s njemačkim i talijanskim snagama i pozvao svećenstvo da s njima surađuje, da je pretvorio crkvene svečanosti u političke manifestacije za Pavelića i služio misu svakog 10. travnja, na godišnjicu osnivanja NDH.

Suđeno mu je i da održao je i misu prilikom otvaranja ustaškog Sabora, da je izabrao za svoje zamjenike Vučetića i Cecelju, poznate ustaške simpatizere, da je prihvatio i sakrio arhiv ministarstva vanjskih poslova NDH te da je podržavao ustaški otpor nakon oslobođenja zemlje.

Nekoliko mjeseci ranije jugoslavenska vlada priopćila je Vatikanu da se sprema Stepinčevo uhićenje jer „Jugoslavija ne može tolerirati građane koji su služili interesima drugih…“.

Vatikan je o tome obavijestio kardinala, ali Stepinac je odlučio da neće napuštati državu.

Sudski postupak bio je brz, uz bučno odobravanje pune sudnice, a Vrhovni sud Stepinca je 11. listopada 1946. proglasio krivim po svim točkama optužnice.  Osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.Stepinac je pet godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a zatim je do smrti bio u kućnom pritvoru u Krašiću.

U istom procesu Erih Lisak osuđen je na smrt vješanjem.

Alojzije Stepinac umro je prije nego je isteklo 16 godina na koliko je osuđen. Dok je bio u pritvoru u Krašiću papa Pio XII. proglasio ga je kardinalom. Blaženikom je Stepinca proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine.

Reviziju komunističke presude zatražio je nadbiskupov nećak Boris Stepinac, a, Županijski sud u Zagrebu, pod predsjedanjem Ivana Tudurića, presudu iz 1946. u cijelosti je poništio u srpnju 2016. godine.

”Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, kazao je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude Stepincu kojom je kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenja da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke dijelove zapisnika sa suđenje iz kojega, primjerice, proizlazi da su uglavnom provođeni dokazi kojima “instruirani svjedoci tužiteljstva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće nego komunistički tužitelj Jakov Blažević”.

“Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od strane hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za povijest hrvatskog naroda”, zaključio je Turudić.

Zanimljivo je da na zgradi u kojoj je suđeno kardinalu Stepincu, u Kačićevoj 23 u Zagrebu nema spomen ploče. Danas je u njoj otvoren narodnjački klub.

M. Marković/Foto:arhiv

 

Komentari
Share Button