Novinarka portala Faktograf Melita Vrsaljko privedena zbog niza prometnih prekršaja, među kojima je i vožnja pod utjecajem alkohola, potvrdila je Policijska uprava zadarska.
Policija navodi da je, osim alkoholiziranosti, vozilom upravljala bez uključenih svjetala te s vozačkom dozvolom kojoj je istekao rok važenja. Nakon uhićenja noć je provela u policijskim prostorijama, a jutros je dovedena pred Prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru.
Kontrolom je utvrđeno da joj je vozačka dozvola istekla, a alkotest je pokazao koncentraciju alkohola od 1,68 promila. Vozačica je pritom odbila ponuđeni preliminarni test na prisutnost opojnih droga u organizmu.
Zbog počinjenih prekršaja odmah je isključena iz prometa i uhićena, a zadržana je do prestanka djelovanja alkohola. Nakon provedene prekršajne obrade policija je podnijela optužni prijedlog u kojem traži zadržavanje, izricanje novčane kazne, kaznu zatvora u trajanju od 80 dana te određivanje zaštitnih mjera.
Što znači 1,68 promila alkohola u krvi
Da bi žena tjelesne mase oko 70 kilograma imala oko 1,68 promila alkohola u krvi, potrebno je u kratkom vremenu unijeti znatnu količinu alkohola. Riječ je otprilike o šest do sedam čašica žestokog pića, odnosno 2,5 do 3 decilitra alkohola jačine 40 posto, ili o sedam do osam čaša vina, što odgovara količini od približno 0,7 do jedne litre.
Takva razina alkoholiziranosti smatra se teškim pijanstvom i u prometu predstavlja izrazito visok rizik zbog ozbiljno narušenih psihofizičkih sposobnosti i usporenih reakcija. Vožnja s 1,68 promila alkohola u krvi predstavlja krajnje ozbiljnu i izravnu prijetnju sigurnosti prometa.
U takvom stanju vozač ne gubi samo koordinaciju i reflekse, nego i psihološke „kočnice“ – nestaje osjećaj opasnosti, smanjuje se samokontrola, a rizično ponašanje postaje normalizirano.
Alkohol značajno iskrivljuje percepciju brzine, udaljenosti i vlastitih sposobnosti, zbog čega vozač često nije svjestan koliko ugrožava sebe i druge. Takvo stanje višestruko povećava vjerojatnost teške prometne nesreće s mogućim smrtnim posljedicama, osobito za pješake i druge sudionike u prometu koji se ne mogu zaštititi od tuđe neodgovornosti.
Upravo zato zakon ovakvu razinu alkoholiziranosti smatra teškim pijanstvom i jednim od najopasnijih oblika ugrožavanja sigurnosti na cestama.
Što znači odbijanje testa na droge?
Situacija postaje znatno teža ako vozač, uz visoku razinu alkohola, odbije i testiranje na prisutnost droga. Odbijanje testa na droge u hrvatskom pravnom sustavu tretira se kao poseban i samostalan prekršaj, neovisno o alkoholu. Zakon polazi od pretpostavke da osoba koja odbija test svjesno izbjegava kontrolu, zbog čega se takvo ponašanje sankcionira jednako strogo kao i vožnja pod utjecajem opojnih sredstava.
U praksi to znači da se kazne za alkohol i odbijanje testa na droge zbrajaju. Sud tada može izreći novčanu kaznu u gornjem zakonskom rasponu, dugotrajnu zabranu upravljanja vozilom, dodjelu maksimalnog broja negativnih bodova, ali i kaznu zatvora, osobito ako postoje otegotne okolnosti ili raniji prekršaji.
Odbijanje testiranja dodatno otežava obranu jer se smatra svjesnim kršenjem zakona i ugrožavanjem sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Drugim riječima, kombinacija teškog pijanstva i odbijanja testa na droge spada među najteže prometne prekršaje koje policija i sudovi tretiraju izrazito strogo.
Foto: Sindikat novinara Hrvatske
