Ovih dana izlazi knjiga Dayton: Diplomacija – druga strana rata u kojoj se zorno, gdjekad i napeto, opisuju ne samo daytonski pregovori nego i sve što im je prethodilo, od samog osnutka hrvatske diplomatske mreže pa do potpisa mirovnog sporazuma
Nedavno otvoreni proces redefiniranja Daytonskog sporazuma poslužio je kao povod za objavljivanje knjige dr. sc. Miomira Žužula u kojoj taj diplomat, akademik i savjetnik za međunarodnu politiku raščlanjuje daytonski proces
Predstavljanje nove knjige u izdanju Školske knjige, koju je napisao jedan od glavnih sudionika daytonskog procesa, održat će se u srijedu, 22. travnja, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
U trenutcima u kojima svijet ulazi u neizvjesno poglavlje obilježeno sve češćim sukobima, ratovima i vojnim intervencijama dragocjeno je prisjetiti se uspješnih mirovnih rješenja u suvremenoj povijesti. Istaknuto mjesto među njima ima Daytonski sporazum i dobro vođeni diplomatski procesi o kojima nakon trideset godina svjedoči dr. sc. Miomir Žužul u svojoj knjizi Dayton: Diplomacija – druga strana rata koja izlazi u izdanju Školske knjige.
Sudjeluje i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Predstavljanje toga vrijednog publicističkog djela koje je napisao istaknuti diplomat, akademik i savjetnik za međunarodnu politiku održat će se u srijedu, 22. travnja, u 14 sati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta (Trg Republike Hrvatske 15) u Zagrebu.
O knjizi će govoriti predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić-Radman i veleposlanik dipl. ing. Darinko Bago. Ulomke iz knjige Dayton: Diplomacija – druga strana rata interpretirat će glumac prof. dr. art. Joško Ševo. U glazbenom dijelu programa sudjelovat će sestre Palić, tenor Luka Gudelj i gitarist prof. Petar Čulić.
Bez zluradosti i manipulacija
„Knjiga Dayton: Diplomacija – druga strana rata zorno, gdjekad i napeto, opisuje ne samo daytonske pregovore – koji jesu u njezinu središtu – već i sve što je prethodilo pregovorima bez kojih hrvatska diplomacija do Daytona ne bi ni bila doprla, od samog osnutka diplomatske mreže pa do potpisa mirovnog sporazuma. Opisuje nesklono okružje u kojemu je trebalo djelovati i pronalaziti hrvatski interes unutar konstelacija interesa velikih.
Svjedoči o nenadanostima na koje je trebalo reagirati smjesta, kao da se na te izazove spremalo godinama. Sâm daytonski proces podrobno je raščlanjen, s vješto opisanim profilima glavnih sudionika, njihovih diplomatskih umijeća i karakternih nedostataka. I to bez ikakve zluradosti ili manipulacija”, napominje u uredničkoj bilješci glavna urednica Školske knjige Miroslava Vučić.
Intelektualac, psiholog i pionir hrvatske diplomacije
„Moje svjedočenje počiva na vlastitu pamćenju, a kao intelektualac i psiholog potpuno sam svjestan da pamćenje nije savršeno; sklono je selekciji, reinterpretaciji i zaboravu. Zato sam ga nastojao ojačati vlastitim bilješkama iz toga vremena, ali i brojnim razgovorima s ljudima koji su bili izravno ili neizravno uključeni u procese koji su doveli do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ti razgovori, gotovo reminiscencije, pomogli su mi da rekonstruiram ključne događaje i dinamičnost koja ih je oblikovala”, ističe u epilogu knjige dr. Žužul.
Knjiga Dayton: Diplomacija – druga strana rata svjedočanstvo je Miomira Žužula, jednoga od glavnih sudionika tog procesa, pisana trezveno, nepristrano, kao zapis neke kamere koja je sve te burne događaje snimala iz prikrajka, smatra autor predgovora i stručni suradnik u knjizi Daniel Riđički.
rema njegovim riječima Miomir Žužul je ne samo dobar diplomat već i pionir diplomatske službe u nas. I u ovoj se knjizi dosta govori o ustrojavanju diplomatske službe Republike Hrvatske, ali i o događajima nepoznatim javnosti koji su davali međunarodni okvir uspjesima hrvatske vojske.
Samostalna Hrvatska – neželjeno dijete u međunarodnoj areni
„Valja uzeti u obzir činjenicu da je samostalna Hrvatska u međunarodnoj areni bila neželjeno dijete. I da je bilo teško izboriti se za priznanje i pravo Hrvatske na postojanje. Taj je posao hrvatska diplomacija s kraja dvadesetog stoljeća obavila zapravo sjajno. Kruna diplomatskih nastojanja bili su daytonski pregovori i Daytonski sporazum koji je doveo do okončanja rata u Bosni i Hercegovini, a gledano iz hrvatske perspektive, dogovorena je mirna reintegracija istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja.
Time je omogućeno vraćanje tih područja pod hrvatsku upravu, odnosno uspostava kontrole nad granicama koje su bile definirane mišljenjima Badinterove komisije i koje su postojale prije početka agresije. Taj je aspekt Daytona, premda se često zanemaruje u međunarodnim interpretacijama, za Hrvatsku imao ključnu važnost te je bio završni korak u procesu uspostave teritorijalne cjelovitosti”, navodi autor predgovora.
Pozitivan primjer uspješna rješavanja sukoba
Povod za objavljivanje knjige je nedavno otvoreni proces redefiniranja Daytonskog sporazuma. U posljednjih nekoliko mjeseci autor knjige dao je desetke intervjua, sudjelovao na brojnim skupovima i raspravama, od akademskih do političkih, na kojima se Dayton ponovno analizira kao bitan presedan.
„Dodatna je potvrda te činjenice i nedavno obraćanje pape Lava XIV. diplomatima, a bio je to pomno pripremljen i sadržajno najopsežniji govor o međunarodnoj politici koji je dosad održao, u kojemu je eksplicitno naveo Daytonski sporazum kao pozitivan primjer uspješna rješavanja sukoba”, ističe dr. sc. Miomir Žužul.
M.M. /Foto: Press
