I dok Hrvatska muku muči sa mogućom navalom migranata, a Vlada odbija zaštititi granice, mnoge zemlje svijeta odlučile su se na ovaj korak, davno prije.
Posljednjih je godina podignuto 30.000 kilometara žice i zidova, najviše zbog izbjegličke krize. Najviše pažnje javnosti izazavao je Viktor Orban koji je izgradnjom žičane ograde na južnim granicama spriječio dolazak izbjeglica, ali Mađarska nije jedina zemlja koja granice štiti zidom
Evo koje sve države u Europi i svijetu granice štite na ovaj način.
Slovenija
Slovenija je 2015. i 2016. postavila 183 kilometara ograde uz svoju granicu s Hrvatskom, s ciljem sprečavanje ulaska migranata. Uz granične prijelaze postavljene je 27 kilometara panelne ograde, a ostatak se odnosi na bodljikavu žilet žicu.
Iako je veliki broj divljači stradao na žilet-žici Slovenija ne pomišljaju na njezino uklanjanje. Štoviše, Ljubljana troši milijune za njezinu obnovu.
Grčka
Prije pet godine zid su izgradili na kratkom dijelu kopnene granice s Turskom kako bi spriječili dolazak izbjeglice. Pojačali su i nadzor na rijeci Evros koja dijeli dvije države. Na taj način su izbjeglice usmjerili prema Bugarskoj, ali i prema vlastitim otocima u Egejskom moru gdje izbjeglice stižu brodovima iz Turske.
Bugarska
Bugarska je podigla ogradu na granici s Turskom. Ograda i strože kontrole smanjile su priljev izbjeglica za gotovo 50 posto. Većina njih zbog toga je prisiljena dolaziti pomorskim putem.
Izvan Europe zidovi na granicama puno su češća pojava:
SAD
Na granici s Meksikom izgrađen je zid dug 3360 kilometara (prije Trumpa). Namjera mu je spriječiti imigracije i krijumčarenje droge. Plan je graditi i dalje.
Južnoafrička republika
Zid dug čak 2900 kilometara izgrađen je prije nekoliko godine na granici sa Zimbabveom. Njime se želi zaustaviti šverc droge, oružja i dolazak izbjeglica.
Izrael
Na granici s Egiptom u tijeku je izgradnja visoke ograde – zida s ciljem sprečavanja imigracija iz Afrike.
Turska
Na granici sa Sirijom Turska je 2016. dovršila betonski zid dug 764 kilometra koji je započela 2015. godine. Granica između Turske i Sirije je duga ukupno 911 kilometra. Turska radi i na sigurnosnom zidu uz granicu s Irakom dugom 144 kilometra.
Indija
Na granici s Bangladešom gradi se zid s ciljem sprečavanja ilegalnog useljavanja. Dug je gotovo 3300 kilometara. Indija gradi zid i na granici s Burmom. Protezat će se u dužini od 1624, a trebao bi spriječiti terorističke akcije. Na granici s Pakistanom već je izgrađen zid od 700 kilometara koji bi trebao spriječiti šverc droge, a na granici s Kašmirom zid od 550 kilometara služi zaustavljanju terorista.
Turkmenistan
Zidom su se od Uzbekistana odijelili 2001. godine i to u dužini od 1700 kilometara. Svrha zida također je sprečavanje priljeva izbjeglica.
Saudijska Arabija
Kako bi spriječili useljavanja iz Iraka i odvojili se od nestabilnog područja zid su podigli 2006. Dug je 950 kilometara. Zidom su se 2004. ogradili od Jemena. Njegovih 75 kilometara ima za cilj spriječiti terorističke napade.
Ukrajina
Na granici s Rusijom Ukrajina je pokrenula gradnju zida dugog 2000 kilometara kako bi se zaustavio priljev oružja i ljudstva iz Rusije.
Kina
Na granici sa Sjevernom Korejom gradi se zid dug 1416 kilometara, a cilj mu je spriječiti ilegalna useljavanja iz Sjeverne Koreje u Kinu. Na granici s Hong Kongom još je 1960-ih podignut zid od 32 kilometra koji ima ulogu sprečavanja imigracija.
Malezija
Vlasti u Kuala Lumpuru grade 650 kilometara dugog zida na granici s Tajlandom koji bi trebao spriječiti terorizam.
Sjeverna i Južna Koreja
Dvije su se države zidom dugim 248 kilometar ogradile nakon završetka ratnih sukoba 1953. godine.
Kuvajt
Zbog ratnih sukoba Kuvajt i Irak ogradili su se 1991. godine. Zid je dug 193 kilometra.
Pakistan
Pakistan već godinama gradi zid dug čak 2400 kilometara u svrhu sprečavanja terorističkih akcija.
G.Matković /Foto:maxportal
