Ostojić prijedlog obrazlaže činjenicom da je na Sutjesci poginuo veliki broj antifašista iz Dalmacije, a u kanjonu rijeke Sutjeske neuređena je i zapuštena kosturnica s posmrtnim ostacima poginulih partizana.
“Nacional” piše da će to biti veliki izazov za hrvatskog premijer Andreja Plenkovića, koji je pod stalnim pritiskom desničarskih struktura u stranci. List navodi da je među tri tisuće partizana koji su poginuli na Sutjesci bio i otac Luke Bebića, bivšeg predsjednika Sabora i jednog od najžešćih protivnika komunističkog totalitatarizma i jugoslavenstva.
Poraz i klaonica za partizane
Prijedlog bi se pred članovima Predsjedništva Sabora trebao naći početkom siječnja, a Jandroković se nije očitovao o ovoj ideji.
“Ne vidim zašto bi Hrvatski sabor pokrivao mitološke bitke i datume neke druge države, u ovom slučaju Jugoslavije”, rekao je povjesničar Davor Marijan za Večernji kazavši da Bitka na Sutjeci nema nikakvo realno značenje osim činjenice da je bila “klaonica i poraz”.
Ranko Ostojić na Tjentištu, gdje je rođen bivši SDP-ov ministar Boris Lalovac s kojim je Ostojić posjetio spomenik na Sutjesci /Foto:Bujica
Ostojiću je poručio kako osobno može zapaliti svijeću za stradale na Sutjesci, ali da ne vidi razloga zašto bi to trebala i institucija.
“SDP je obnašao vlast kad se obilježavala 70. obljetnica bitke pa nije od tadašnjeg predsjednika Sabora i svog stranačkog kolege Josipa Leke tražio da Sabor bude pokrovitelj obilježavanja te obljetnice,” kazao je Davor Marijan, podsjećajući da je Sabor u SDP-ovo vrijeme ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu.
U operaciji “Schwartz”(“Crno”) u kojoj njemačke snage krenule uništiti partizanski pokret predvođen Josipom Brozom Titom poginulo je sedam i pol tisćuća partizana.
Slovenski povjesničar Viktor Kučan u knjizi “Borci Sutjeske” poimenice je nabraja pripadnike svih četiriju partizanskih divizija i 16 brigada koje su se u svibnju i lipnju 1943. našle u okruženju njemačkih trupa između rijeka Pive i Sutjeske u istočnoj Bosni.
Poginulo oko 600 žena
Navodi kako je brojno stanje cijele partizanske grupacije, zajedno s ranjenicima i bolesnicima Centralne bolnice, iznosilo ukupno 22.148 boraca (19.265 muškaraca i 2883 žene). Operativna grupa brojila je oko 18.000 boraca, a u mjesec dana bitke poginula su 7543 partizana – 6946 muškaraca i 597 žena. (U Monografiji Bitke na Sutjesci piše da je pogonilo 6391 partizanskih boraca).
Kučan u knjizi donosi i njihov socijalni te nacionalni sastav, ali i tablicu koja pokazuje broj boraca po općinama u bivšoj Jugoslaviji. Na Sutjesci su bili najbrojniji Dalmatinci, a Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca. Za usporedbu, u Bitki na Sutjesci sudjelovalo je samo 67 Beograđana.
Najviše je Dalmatinaca bilo i među poginulima, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada, s 800 poginulih.
Obilježavanje Bitke na Sutjesci posljednjih godina organiziraju antifašističke udruga i nevladine organizacija s prostora bivše države.
M.M. /foto:arhiv
