Da bi dobili hrvatsko državljanstvo stranci moraju odgovoriti točno na 10 od 15 postavljenih pitanja. Ispit traje 60 minuta i provodi se pred službenikom policijske policijske postaje. Uz pozitivno riješen upitnik uvjet je i poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu.
Koji poznati hrvatski kipar je izgradio brončanu skulpturu “Zdenac života” koja se nalazi u Zagrebu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta? Kako se zove najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koja se hrani strvinama, a obitava na sjevernojadranskim otocima (pretežno na Cresu)?
Kojeg se književnika, autora epa “Judita”, naziva ocem hrvatske književnosti? Gdje se nalazi katedrala sv. Jakova, 2000. godine upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine? Kako se zove poznati hrvatski političar i vođa hrvatskog seljaštva koji je umro od posljedica atentata 1928. godine u beogradskoj skupštini?
Odgovore na pitanja o hrvatskoj kulturi i društvenom uređenju moraju znati stranci koji su podnijeli zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem ili naturalizacijom, piše Večernji list.
Da bi dokazali da dobro poznaju gradivo, moraju odgovoriti točno na deset od 15 postavljenih pitanja, a sva se mogu pronaći u Pravilniku o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva.
Tih 15 pitanja iz različitih područja službena osoba odabire nasumično, a podnositelj zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva popunjava upitnik samostalno, bez konzultacija s drugim osobama. Ispit traje 60 minuta i provodi se pred službenikom policijske uprave ili policijske postaje Ministarstva koji zaprima zahtjev.
Službena osoba odmah ocjenjuje popunjeni upitnik i obavještava podnositelja je li dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Smatra se da je stranac zadovoljio kriterije ako točno odgovori na najmanje 10 pitanja.
Uz pozitivno riješen upitnik za dobivanje državljanstva, preduvjet je i poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu.
Prema podacima koje im je dostavio MUP, piše Večernji list, hrvatsko državljanstvo 2020. godine dobile su 222 osobe, 2021. njih 146, u 2022. godini 154. Do prosinca 2023. godine 102 osobe.
No, nisu svi trebali zahtjevu priložiti potvrdu o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Mogli su priložiti i dokaz o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili obrazovnoj instituciji za odrasle, koja izvodi programe iz hrvatskog jezika temeljem odobrenja nadležnog ministarstva za obrazovanje.
Mogli su priložiti i svjedodžbu o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Hrvatskoj, svjedodžbu inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno prema programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbu o završenom tečaju s najmanje B1 stupnjem znanja hrvatskog jezika.
MUP smo, inače, zatražili i da nam dostavi podatke o ukupnom broju stranaca koji su primljeni u hrvatsko državljanstvo, i to po svim pravnim osnovama stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, uključujući maloljetnu djecu.
Rekordna 2022. godina
MUP-ovi podaci pokazuju da je daleko najviše stranaca, njih 6336, dobilo hrvatsko državljanstvo upravo tijekom 2022. Slijedi 2019. godina s 4297 novih državljana, dok je u 2015. godini ukupno 3707 stranaca postalo hrvatski državljani. Sličan trend nastavio se i tijekom 2021. (3582 ) i 2020. godine (3536) unatoč pandemiji korone.
Dodatno, više od 3000 stranaca steklo je hrvatsko državljanstvo i tijekom 2016. (3476) te 2018. godine (3326). Manje od 3000 stranaca dobilo je hrvatsko državljanstvo 2012. (2991), 2013. (2621) i 2017. godine (2154).
Jedina godina, u promatranom desetogodišnjem razdoblju, kada je hrvatsko državljanstvo dobilo manje od 2000 ljudi, bila je tek 2014. Tada je 1926 stranaca postalo hrvatskim državljanima.
Koliko odgovora znate?
Za kraj evo 15 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatsko državljanstvo. Kandidat za državljanstvo Hrvatske mora odgovoriti točno na 10 od 15 postavljenih pitanja.
1. Dana 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj je blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
c) Svi Sveti
d) Dan antifašističke borbe
2. Institucija neovisna o svim tijelima državne vlasti, ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštivanje i primjenu, zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda građana u Republici Hrvatskoj je:
________________________
3. Grad na istoku Hrvatske koji je tijekom Domovinskog rata pretrpio velika razaranja i progon hrvatskog stanovništva, a čiji je vodotoranj simbol stradanja i otpora grada:
_____________________
4. Najstariji i najveći nacionalni park Republike Hrvatske kojeg čine 16 međusobno povezanih jezera, 1979. godine upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine je:
____________________
5. Osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i inicijator podizanja đakovačke katedrale bio je đakovačko-srijemski biskup:
a) Juraj Dobrila
b) Josip Jelačić
c) Josip Juraj Strossmayer
d) Juraj Jezerinac
6. Na Svjetskom prvenstvu u nogometu održanom u Rusiji 2018. godine reprezentacija Republike Hrvatske je osvojila:
a) prvo mjesto
b) drugo mjesto
c) treće mjesto
d) četvrto mjesto
7. Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)?
_____________
8. “Notturno” i “Utjeha kose” pjesme su najpoznatijeg književnika hrvatske moderne:
a) Petra Preradovića
b) Hanibala Lucića
c) Antuna Gustava Matoša
d) Dobriše Cesarića
9. Hrvatski velikaši pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine, nakon sloma neuspjele urote usmjerene protiv habsburškog apsolutizma:
a) Antun i Stjepan Radić
b) Petar Berislavić i Petar Keglević
c) Matija Gubec i Ilija Gregorić
d) Petar IV. Zrinski i Fran Krsto Frankopan
10. Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) balerina
c) slikarica
d) liječnica
11. Poznati park prirode u Baranji je:
a) Vransko jezero
b) Kopački rit
c) Paklenica
d) Risnjak
12. S kojom državom Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu
______________________________
13. Skladatelj prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” je:
a) Jakov Gotovac
b) Ivan Zajc
c) Ferdo Livadić
d) Vatroslav Lisinski
14. “Tko pjeva zlo ne misli”, antologijsku “ljubavnu komediju s pjevanjem”, na temelju “Dnevnika malog Perice” Vjekoslava Majera, režirao je:
a) Zvonimir Berković
b) Krešo Golik
c) Ante Babaja
d) Vatroslav Mimica
15. Tekst himne Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino” napisao je:
__________________ , a uglazbio ______________________ .
D.M. /Foto: Ilustracija
