Pero Kovačević, stručnjak za međunarodno pravo i umirovljeni brigadir HV-a, za N1 je govorio je o istragama za ratne zločine u Ukrajini te mogućnosti suđenja počiniteljima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.
“To pitanje je u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Taj sud je već, odnosno glavni tužitelj tog suda je 1. ožujka ove godine priopćio javnosti da je tužiteljstvo dobilo odobrenje da se pokrene istraga zbog osnovane sumnje u počinjenje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida u Ukrajini. Taj zahtjev je zatražila 41 država među kojima je i Hrvatska.
Ipak, Ukrajina, kao ni Rusija, nije članica suda, ali su potpisali suglasnost 2014. i 2015. kojom su ovlastili sud da procesuira sve ratne zločine počinjene na području Ukrajine”, objasnio je na početku.
Dodaje i kako je postoji osnovana sumnja da su Rusi zaista počinili sve navedene zločine zbog televizijskih i satelitskih snimka iz Ukrajine.
“Svjetska zajednica će stvoriti mogućnosti da se povećaju kapaciteti Međunarodnog kaznenog suda jer ti procesi su dosta složeni i traže najbolje ljude”, kazao je Kovačević.
Ističe i kako je Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije bio sud koji je osnovao UN, dok je ovo stalni sud, koji je međunarodna organizacija, formirana rimskim statutom i ima 123 zemlje članice. Ipak, kaže kako je nerealno očekivati da će se sada ad hoc osnivati poseban sud za zločine na području Ukrajine, prvenstveno jer je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti i ima pravo na veto kao i Kina.
Osvrnuo se i na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija:
“Nastoji iskoristiti ovaj trenutak prvo da se procesuiraju ratni zločini i u tome svjetlu ga treba sagledavati. Realno je da treba pojačati kapacitete tužiteljstva da bi se išlo na detaljnu provedbu istrage. To je postupak koji će dugo trajati, iako tu treba reći da postoji problem što Rusija ne priznaje jurisdikciju Međunarodnog kaznenog suda.
Inače, postupak bi bio sljedeći, kada tužiteljstvo ima dopuštenje da provodi istragu, kad prikupi dovoljno dokumenata i podataka, onda ono traži službeno odobrenje izvanraspravnog vijeća suda da se otvori istraga, kad je istraga gotova ide s podizanjem optužnice i nakon toga imaju pravo izdati uhidbene naloge. Kada bi se cijeli taj proces i proveo, nerealno je očekivati da bi Rusija isporučila svoje državljane”, objašnjava.
Rekao je i kako bi se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prvenstveno trebalo suditi za zločin agresije, ali da je problem što Međunarodni sud traži da su obje zemlje članice Suda.
“Znamo da ni Rusija ni Ukrajina to nisu. Ovaj sud u svom katalogu nema onog najtežeg zločina, a to je udruženi zločinački pokret”, kaže i dodaje kako za zločine u Buči postoji zapovjedna odgovornost, ali da je iluzorno očekivati da se vrh Kremlja, sve do zapovjednika, procesuira.
Naposljetku je govorio o genocidu:
“Genocid je posljednji put presuđen za slučaj Srebrenice. To je dosta teško utvrditi jer se traži ciljano brisanje određenog stanovništva s nekog područja. Svakako, to je isto predmet za istragu, ali dosta su kruti uvjeti da bi se utvrdilo je li negdje genocid počinjen”, kazao je Kovačević.
R.I. /Foto: press
