Mato Mikić, posljednji gradonačelnik Zagreba u vrijeme bivše Jugoslavije i Univerzijade 1987. godine, preminuo je u 82. godini života.
Bio je u dva navrata zagrebački gradonačelnik. Prvi put tijekom jednogodišnjeg mandata 1982.-1983., a potom u posljednjem značajnom urbanističkom razvoju hrvatske metropole, između 1986. i 1990. godine.
Rođen je 1937. u Vidovci pokraj Požege. Diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio kao asistent, viši predavač, izvanredni i redoviti profesor, a bio je i dekan, piše 24 sata.
Njegov najznačajniji projekt bila je organizacija Univerzijade u Zagrebu. Budući da je Beograd ranije odustao od kandidature, Skupština grada Zagreba gotovo jednoglasno je 1983. donijela odluku o prihvaćanju kandidature. U jednom ranijem intervjuu, Mikić se prisjetio tih vremena i velikih napora koji su uloženi da projekt uspije.
Univerzijada! Unatoč protivljenju Beograda
“Vrlo pažljivo ostvarili smo kontakte da bi se u Hrvatskoj osigurala podrška republičkih organa. Razgovarali smo s Josipom Vrhovcem, Mikom Špiljakom, Antunom Milovićem, svim rukovodiocima, društveno-političkim zajednicama i svim SIZ-ovima koji su financirali pojedine djelatnosti vezane za Univerzijadu”, kazao je Mikić svojedobno o dobivanju podrške za Univerzijadu.
Predsjednik organizacijskog odbora Univerzijade bio je Ivo Vrhovec. Njegov zadatak bio je da osigura financiranje Univerzijade i “prima udarce” u Beogradu, a zauzvrat mu je obećano da će sve biti kako treba. To obećanje je ispunjeno pa je uslijedila uspješna akcija uvjeravanja saveznih institucija da podupru financiranje Univerzijade.
“To znači da je u Saveznoj skupštini donesena odluka da se dio sredstava od poreza na promet za pojedine proizvode, koji su zakonom bili utvrđeni, a na kojima je bio logo Zagija, mogu ustupiti Univerzijadi”, istaknuo je Mikić. To znači da je Zagreb za godinu i pol dana dobio tri posto proračunskih sredstava Jugoslavije.
Veliki infrastrukturni projekti
Za vrijeme Mikićeva vodstva obnovljen je tadašnji Trg Republike, izgrađen Autobusni kolodvor, plivalište Mladosti, revitalizirana Šalata, tu su još Muzej Mimara, Jarun te brojne ulice, naselja i trgovi. Dovršene su ceste i tramvajske pruge. Izgrađeni su Cibonin toranj i dvorana, a neboder je definiran kao privredni objekt, čiju su gradnju financirala poduzeća kupnjom budućeg poslovnog prostora. Izgrađena je i zgrada Ina-Trgovine u Novom Zagrebu te Chromosov neboder u Vukovarskoj.
“Na Skupštini grada sve te objekte unijeli smo u službeni program Univerzijade pa je izbjegnuta obveza o neprivrednim investicijama. Nema fakulteta u Zagreba koji nije u vrijeme Univerzijade bitno poboljšao svoj položaj. Srednjoškolski centri dobili su šest sportskih dvorana, a dvije sportske dvorane vezane su za Ekonomski i Elektrotehnički fakultet. Značajna investicija je i Kineziološki fakultet, tada Fakultet za fizičku kulturu, i to iz sredstava Republike, a djelomice i grada”, objasnio tada je Mikić.
Dodao je kako do tada nije bilo ulaganja u studentske sadržaje. S 3800 kreveta u studentskim domovima Zagreb je nakon univerzijade skočio na više od 7000. Ipak, najveći projekt bilo je uređenje jezera Jarun. Mikić je i ovdje imao spreman trik.
“Kao opravdanje posebnog ulaganja u Jarun predložili smo međunarodnoj studentskoj sportskoj organizaciji da dva sporta, koja organizator može sam odrediti, budu veslanje i kajak. Jarun je tako financiran na programima razvoja veslanja i kajaka”, prisjetio se.
Ništa nije izgubljeno
S obzirom na visoku inflaciju i stalne promjene tečaja dinara i marke, odnosno dolara, teško je doći do stvarnog iznosa novca potrošenog za Univerzijadu, no brojka se vrti oko 800 milijuna dolara. Na Univerzijadi u Zagrebu nastupilo je gotovo 6500 natjecatelja, studenata iz 122 države svijeta. Zbog njih je metropola dobila mnoge sveučilišne, sportske i infrastrukturne objekte, koji su predstavljali jedno od rijetkih velikih ulaganja.
“Građani Zagreba donirali su za sva poboljšanja sadržaja objekata, kao i izgleda grada, u kojem je realizirano 48 programa. Univerzijada je uspjela jer su svi objekti koji su građeni imali nositelje koji su poslije nastavili koristiti te objekte, nijedan nije bio izgubljen”, poručio je svojedobno Mikić.
R.I. /Foto:press
