Pupovac i SNV objavili: “Srbi u Hrvatskoj su ubijani, zatvarani, zastrašivani i protjerivani”

4 kolovoza, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Srpsko narodnog vijeće uoči obljetnice Oluje objavilo  “14. izjavu sjećanja Srpskog narodnog vijeća” “u kojoj se govori o u “ratnom raspadu zajedničke jugoslavenske države i ratu u Hrvatskoj”.



Izjavu SNV-a prenosimo bez intervencija:

“Prije 26 godina započela je vojno-redarstvena akcija “Oluja”, koja je nakon, obimom manje, ali po posljedicama jednake akcije “Bljesak”, uzrokovala historijski egzodus Srba s područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije. Njih preko 300 000 moralo je napustiti svoje domove.

Najviši predstavnici države u svojim su izjavama zbog toga izražavali neskriveno zadovoljstvo i likovanje. Srbi koji su ostali ubijani su i premlaćivani kako za vrijeme “Oluje” tako i danima, mjesecima i godinama nakon nje. Njihova je imovina pljačkana i uništavana; kuće uništavane ili pak privatnim odlukama ili odlukama same države uzurpirane, tvornice i poljoprivredne zadruge također pljačkane i uništavane.

Socijalna i komunalna infrastruktura, poput društvenih domova, škola, lokalnih ambulanti, lokalnih vodovoda i elektromreža, također je dugotrajno uništavana i trajno uništena. Zemljišta i šume u vlasništvu izbjeglih također su uzurpirani, mnoge crkve oskrnavljene i opljačkane.

Prije 30 godina započeli su ratni raspad zajedničke jugoslavenske države i rat u Hrvatskoj. Tim povodom treba reći da su Hrvati koji su živjeli na područjima Hrvatske sa srpskom većinom, nakon uspostavljanja Republike Srpske Krajine, ubijani, premlaćivani, zlostavljani, protupravno zatvarani, zastrašivani i protjerivani, a njihove kuće ili uzurpirane ili uništavane, a crkve skrnavljene, pljačkane i rušene.

Tim povodom također treba reći da su sličnu sudbinu imali Srbi koji su živjeli u hrvatskim gradovima ili općenito na područjima pod kontrolom Vlade Republike Hrvatske. Neki su ubijeni, neki protupravno zatvarani, većina zastrašivana, protjerivana i diskriminirana, nekima su kuće minirane, neki izbacivani iz stanova, neki otpuštani s posla ili im je uskraćeno državljanstvo.

Na prostoru bivše Jugoslavije, 30 godina od početka rata i 26 godina od njegova završetka u Hrvatskoj, ratuje se komemorativnim politikama sjećanja. Svatko ima svoje sjećanje, svoje komemoracije i svoju političku upotrebu ratnih strahota i ratnih stradanja. Rijetko se sjećamo strahota koje su prošli drugi i stradanja koja su se dogodila drugima.

U naše narodno ime ili od našeg narodnog imena. Jednako rijetko nam dopire do svijesti do koje smo mjere pijetet vlastita stradanja prevorili u političko-vjersko podgrijavanje mržnje i neprijateljstva. Slično onom podgrijavanju žrtava Drugoga svjetskog rata koje nas je pripremalo za početak rata prije 30 godina.

Zapanjujuća je, a nerijetko i zastrašujuća ustrajnost kojom veličamo svoje, a obezličujemo tuđe stradanje, kojom odbijamo priznavati tuđe, a očekujemo priznavanje svojeg stradanja. Ta ustrajnost nas sprečava da uradimo ono što sva civilizirana društva, narodi i države rade. Sami jedni prema drugima i prema sebi. Bez izvanjskih zakona, već na osnovi unutarnjeg zakona. Onog moralnog mi na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije u prvom redu.

Ne znamo kako će drugi, ali mi iz Srpskog narodnog vijeća i u ime srpskog naroda u Hrvatskoj onako ćemo kako smo i dosad: sjećat ćemo se svojeg, a nećemo zaboravljati stradanje drugog. Priznavat ćemo stradanje drugog kao što očekujemo da naše bude priznato.

Srpsko narodno vijeće

U Zagrebu, 3. kolovoza 2021.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->