Radovanu Karadžiću pooštrena kazna – s 40 godina na doživotni zatvor!

20 ožujka, 2019 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Radovan Karadžić u srijedu je osuđen na doživotni zatvor za ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.



Nakon presude u sudnici se čuo pljesak, ali i zvižduci.

Time je Žalbeno vijeće pooštrilo prvostupanjsku kaznu od 40 godina zatvora, dosuđenu prije dvije godine. Karadžiću je potvrđena krivica za genocid u Srebrenici te niz drugih teških zločina tijekom rata u BiH, koji uključuju i opsadu Sarajeva te otmice pripadnika UNPROFOR-a

Žalbeno vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda, posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kada se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Sudac je podsjetio da su sve točke prvostupanjske presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz općina. S obzirom na sudjelovanje u više udruženih zločinačkih pothvata, Prvobitno vijeće podcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo sudjelovanje u njima. Prema sucu, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

Karadžić je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata.

Kriv za genocid, progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije…

Prvostupanjska presuda, kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine, izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Tražio je oslobađajuću presudu

U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje taoca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-ja kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku – i odbacilo je tu žalbenu osnovu tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

R.I. /Hina/Foto:hrt

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •