RATNI DNEVNIK: Vojislav i Mladen Pupovac s puškom su se borili protiv Hrvatske

listopad 7, 2017 maxportal
Share Button

Nije tajna da je čelnik srpske manjine u Hrvatskoj za vrijeme okupacije hrvatskoga teritorija odlazio u svoje rodno selo Ceranje Donje kraj Benkovca, koje su okupatori držali pod nadzorom, nakon “čišćenja” Hrvate. Nagađa se da mu je Unprofor omogućavao te “izlete”



Pupovac ne odgovara na pitanja koja se tiču njegove uloge tijekom rata u Hrvatskoj, ali drsko i svisoka upravo on kroz njemu lojalne medije nameće teme iz Domovinskog rata koje su mu po ćudi, o kojima će se diskutirati. I sve to iz pozicije žrtve, a ne agresora – ne treba zaboraviti žutu vrpcu oko njegove ruke ili pak pismo kojim se obraća hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Transformirajući se u žrtvu,  Pupovac i di njegovih saborskih kolega potražuju pravdu za svoje sunarodnjake i u javnosti grade imidž dobrotvora koji, u suradnji s Documentom, marljivo broje srpske žrtve i traže krivce za njihovu smrt. Dok on revno radi, boreći se ponajviše za vlastite interese i na hrvatskoj strani djeluju oni koji ne dopuštaju da rat, a time i uloga Milorada Pupovca u njemu, padnu u zaborav.

Josip Miljak, bivši predsjednik Hrvatske čiste stranke prava, kaže da ratni dnevnik svjedoči o Pupovčevoj ulozi 1991. godine Ako je dokument točan, a Miljak vjeruje da jest, Milorad Pupovac bio je raspoređen na stražu u Ceranju Donjem 26. kolovoza 1991. godine.

Ratni dnevnici otkrivaju  Pupovčevu ulogu?

Miljak tvrdi d adnevnici zaplijenjeni u jednoj akciji Hrvatske vojske, iz kojih proizlazi da se “Pupovac nije samo slikao s bratom na prvoj liniji, već je i on sam aktivno sudjelovao u agresiji na našu zemlju”.  Miljak kaže da je dnevnike dobio od bojnika HV-a koji je vodio akciju kada su ti dnevnici pronađeni:

“Rukopis je ovo prilično pismenog čovjeka. Nije to pisao neki seljak iz Ceranja. Zapitajte se koliko ima Milorada Pupovaca, odavno se po internetu vrti slika Pupovca i brata mu iz tih vremena” – kaže Miljak i dodaje kako bi upravo ovi dnevnici mogli potvrditi najcrnije detalje iz Pupovčeve biografije.

Nije tajna da je čelnik srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj odlazio tijekom rata i srpske okupacije hrvatskog teritorija u svoje selo Ceranje Donje pokraj Benkovca, koje su četnici držali pod nadzorom, nakon protjerivanja Hrvata. Kako je to mogao činiti i danas ostaje misterijem, ali nagađa se da su mu u tome pomagali pripadnici Unprofora koji su tu bili razmješteni na crti razdvajanja. O njegovom posjetu rodnom selu svjedoči i fotografija pronađena nakon oslobađanja, a koju spominje Miljak.

Uradak je to na kojem se vidi Milorad Pupovac, ali i njegov brat Vojislav, pripadnik srpske paravojske.

Iz te zanimljive fotografije dade se iščitati da je Pupovac podupirao oružanu pobunu lokalnih Srba, u kojoj su sudjelovala i njegova dva brata, ratujući protiv Hrvatske. Stoga se zaista logičnim nameće pitanje je li i Milorad Pupovac bio agresor na Hrvatsku?

Miljak tvrdi da jest, a ako je tome tako ova dokumentacija trebala bi zainteresirati mjerodavne ustanove. Pokažu li se pak navodi iz nje istinitima, to će baciti veliku sjenu na političke aktivnosti predstavnika srpske nacionalne manjine.

U Ceranjama Donjim većinsko stanovništvo bili su Srbi. U tom kraju živjelo je i nekoliko hrvatskih obitelji, čiji su se domovi nalazili neposredno uz Pupovčevu rodnu kuću. Te su obitelji terorizirali domaći Srbi, ali Pupovčeva obitelj nije im ponudila zaštitu.

Što otkrivaju li Miljkovi dokumenti?

Je li to stoga što je on možda i sam ratovao s Vojislavom i Mladenom Pupovcem, pitanje je na koje bi mogao odgovoriti samo DORH, ako se pozabavi ovim dokumentom. Angažman brata Vojislava u agresorskoj vojci dokazuje izvadak iz Registra krajinskih boraca, koji je nađen nakon oslobođenja benkovačkog kraja u kolovozu 1995. godine.

Preslika Registra ukazuje na to da je Vojislav Pupovac vojnik rođen 1957. godine te da je pripadnik jedinice 9035/51 koji je zadužio pušku PAP 421035.

Brat mu Mladen bio je velikosrpski ekstremist i vodnik prve klase u jedinici 9035/94. U Alfa centar kod Bruške prešao je 15. ožujka 1993. godine, a Centar je vodio zloglasni Dragan Vasiljković zvan Kapetan Dragan.

Pokaže li se dokument vjerodostojnim, morat ćemo konstatirati da je Pupovac podržavao oružanu pobunu protiv Hrvatske, dok je s druge strane javno glumio ulogu mirotvorca.

Degoricija: “Pupovac je lagao o dr. Štreteru”

Slavko Degoricija u svojoj knjizi “Nije bilo uzalud” otkriva da je Milorad Pupovac bio posrednik u razmjeni zarobljenika – tražio je oslobođenje dvaju srpskih liječnika, a zauzvrat nudio Šretara: “Šreter je na mene ostavio snažan dojam. Čovjek velikog obrazovanja, silne energije, okretan i poduzetan. On je bio mišljenja da Srbi neće njemu nauditi jer ih je previše zadužio i kao liječnik i kao čovjek. Međutim, dogodilo se njegovo presretavanje i zarobljavanje” – navodi Degoricija u knjizi te dalje opisuje sve načine kojima su dr. Ivana Šretera pokušali osloboditi dok je bio utamničen u Bučju ili Kusonjama i prolazio neviđenu torturu.

“Meni u kabinetu pojavio se Milorad Pupovac. Došao je, kako on zna, snužden, silno zabrinut za dvojicu srpskih liječnika koji su uhapšeni i zatvoreni. Tražio je od mene da interveniram kod Đure Brodarca. Tada sam mu dao prijedlog: ‘Dobro, pokušajmo nešto učiniti nas dvojica. Ti ćeš otići u Pakrac kod pobunjenih Srba i neka oni oslobode Šretera, a ja ću s Brodarcem pokušati dogovoriti puštanje srpskih liječnika u Sisku’.

Iznenadio sam se i obradovao njegovoj brzoj reakciji: ‘Dobro, idemo u akciju odmah!’ – odgovorio je. Nije se ni zapitao kako će on do pobunjenih Srba u Pakracu. Znao sam da mu to ne predstavlja nikakav problem i da on zna kako će do njih doći” – navodi Degorecija.

Dalje opisuje kako je s Brodarcem odmah ispunio svoj dio dogovora te pustio privedene srpske liječnike koji su bili uhićeni zbog toga što su u torbama pobunjenim Srbima nosili lijekove. Degoricija je bio zadovoljan jer sve ide po planu, a onda je pričekao da Pupovac odradi svoj dio dogovora.

“Sada više nisam siguran je li prošao dan ili dva, dolazi Pupovac, navodno iz Pakraca: ‘Ti si obavio svoj dio posla, a ja zasad nisam’. Pitao sam ga: ‘Zašto?’ ‘Ne daju ga jer im treba liječnik, oni nemaju doktora. Čim dobiju doktora, puštaju Šretera” – stoji nadalje u knjizi, nakon ćega autor otkriva da je Pupovac lagao:

“Nije od toga prošlo nekoliko dana, doznajem od UNPROFOR-a da je Šreter mrtav, bio je lividiran već više od mjesec dana! Doznajem i to da ga Srbi ni jednog dana nisu koristili kao liječnika, već su ga od prvog dana uhićenja premlaćivali tako da su mu polomili obje ruke”.

G. Matković/Foto:arhiv

Komentari
Share Button