Sedam pitanja i sedam odgovora kandidata HSP-a u Devetoj izbornoj

lipanj 21, 2020 maxportal
Share Button

Željan Jurlin, povjerenik HSP-a za ekologiju i politički tajnik te stranke u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kandidat je Desne lige, koalicije HSP – NHR – GO,  u 9. izbornoj jedinici. Odgovorio je na sedam pitanja.



1. Rješavanje granica?

Činjenica da trenutno imamo četiri susjedna međudržavna spora. Jedan na hrvatsko-slovenskoj granici, drugi sa Srbijom, treći sa BiH te sa Crnom Gorom. 30 godina od navodne države još nemamo definirane granice; Neum, Kostajnica i 26 spornih točaka sa BiH, Prevlaka i Bokokotorski zaljev s Crnom Gorom, Savudrijska vala i Sveta Gera sa Slovenijom, Šarengradska i Vukovarska ada te Principovac kraj Iloka sa Srbijom.

Jedina definirana granica koju Hrvatska ima je ona s Mađarskom iz 1920.g iz Ugovora Kraljevine SHS i Mađarske. Dakle, to je prije svega nacionalno (unutarnje i vanjsko) ali i bileteralno pitanje.

2. Ratna šteta i odšteta ?

Na žalost nečinjenjem, šutnjom pa i medijskom blokadom neveliko se skriva činjenicu da Hrvatska ima pravo na 43,5 milijardi eura odštete od Srbije. Također postoji i Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, potpisan 23. kolovoza 1996.g. gdje prema članku 7. tog Sporazuma, stoji da su se te dvije države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu“. Dakle, to jer jedno od prioritetnih pitanja vanjske politike.

3. Nestali i kako doći do njih?

Zaduženi za koordinaciju tijela koja rade na rješavanju spornih pitanja nestalih osoba su državni tajnici ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Srbije. Dakle, to je velikim dijelom i kadrovsko pitanje odnosno na to mjesto treba staviti osobu koja ta pitanje zaista i žele riješiti.

Naravno uz potporu Vlade i jasnu odrednicu nacionalne politike koja Srbiji treba uvjetovati nastavak pregovora o pristupanju EU i otvaranje pojedinih poglavlja konkretnim rezultatima u procesuiranju ratnih zločina koji su počinjeni u RH, kao i rješavanjem pitanja naknade i obeštećenja hrvatskih logoraša, te STVARNOM suradnjom u utvrđivanju sudbine nestalih osoba.

4. Monetarna i fiskalna problematika?

Vlast odnosno obnašanje vlasti se u Hrvatskoj dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor predstavlja zakonodavnu, a predsjednik  i Vlada RH predstavljaju izvršnu vlast. Sudbenu vlast obavljaju Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi. Rekli bi neki podzemlje, nadzemlje i međuzemlje. Međutim, to je svakako krivo i lažno se govori jer postoji i četvrta -monetarna vlast. Suverena država bez tog dijela suverenosti nije moguća.

Dakle, zastupam ideje osnivanje Hrvatske investicijske banke (za poljoprivredu, industriju te malo i srednje poduzetništvo) te REVIZIJU i KONTROLU protoka novca od HNB-a preko državnih institucija i zaštita kune kao nacionalne valute. Jasna i argumentirana protimba uvođenju eura i jasno NE porezu na nekretnine.

5. Najveći problemi IX. izborne jedinice?

Institucionalni kriminal (stranačko partijsko uhljebništvo, nepotizam i parazitizam javne uprave) i krivosuđe kao glavni i najveći problem, ne samo na regionalnoj, već i na nacionalnoj razini. Demografija i iseljavanje, posebno mlađe populacije i cijelih obitelji, kao i ruralna problematika.

6. Ekološki problemi i pojava HAARP a?

Ekologija i održivi razvoj su prvorazredni nacionalni interes. Najveći problem je nepoznavanje Arhuške konvencije i Nature 2000 od strane političara, a time i nepridržavanje nečega što bi trebao biti temeljni apostolat općeg i javnog dobra, kao i cjelokupnog djelovanja u jedinicama lokalne samouprave.

Kao predsjednik HSP-ovog Odbora za EKOLOGIJU vjerujem da su ekološka poljoprivreda, subvencioniranje ekološke proizvodnje i stvaranje zona slobodnih od GMO-a, energetika (solari i prirodni izvori energije) kao i pitanje HAARP-a danas strateška nacionalna pitanja.

U okviru istog svakako spada i vraćanje resoru Ministarstva okoliša i energetike, kao danas vjerujem najkoruptivnijem resoru hrvatske vlade, naziv „prirode“ umjesto energetike. Značenje koje su neke interesne grupacije ciljano izbacile, ne samo iz političkog pojmovnika, nego i svijesti hrvatskog društva, a u sklopu toga također želim potaknuti i istaknuti dugogodišnju inicijativu očuvanje i zaštitu vodnih resursa te VODOM kao zaštićenom Ustavnom kategorijom.

7. Stvaranje novih vrijednosti i njihova razmjena i potrošnja?

Temelj stvaranja novih vrijednosti kao i svega ostalog je čovjek odnosno sustav. Bez vrednovanja čovjeka i uređenog sustava nema ni novih vrijednosti, niti prosperiteta države. Ničega! Dakle, ono što mi kao društvo danas imamo je prije svega negativna selekcija i obrnuti sustav vrijednosti. Uravnilovka!

Stoga na prvo mjesto stavljam LUSTRACIJU. Političku, funkcijsku i gospodarsku (povrat opljačkanog u pretvorbi i privatizaciji).

Napomenuti kako ni lustracija nije garancija bilo čega ali činjenica da nje nema pomaka. Isto kao što bez higijene nema ni zdravog društva.  Dapače, nama su danas potrebni preduvjeti za bilo kakve uvjete jer vjerujem da temeljno pitanje hrvatske države nije ono što nam danas mnogi nameću, tuđmanizacija ili detuđmanizacija, nego LUSTRACIJA kao osnovni vid političke higijene i prosperiteta države i to u svakom pogledu – političkom, kulturološkom, gospodarskom i ekonomskom.

I. Antony /Foto: press

 

Komentari
Share Button