Knjiga “Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva” umirovljene profesorice komparativne politike Mirjane Kasapović, objavljena u nakladi Školske knjige, predstavljena je u petak u Zagrebu.
Na promociji su govorili Dražen Budiša, jedan od studentskih vođa iz vremena Hrvatskog proljeća, a kasnije i jedan od političara koji su obilježili višestranačje u Hrvatskoj. Među govornicima su bili i povjesničar Zlatko Begonja, novinar Gordan Malić i Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige.
Glumac Vedran Mlikota čitao je ulomke iz knjige, koja je već i prije svoga izlaska podigla velike kontroverze, budući da je nastala iz popularnog znanstvenog članka u kojemu Mirjana Kasapović propituje postjugoslavenstvo kao nametnuti ideološki konstrukt.
Knjiga na oko 240 stranica kroz četiri poglavlja raspravlja o tome što je bila Jugoslavija, što su “postjugoslavenske države”, što su “postjugoslavenske studije” i o znanstvenosti “postjugoslavenskih studija”.
Autorica smatra da je Jugoslavija bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća te da nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992., dva puta nastala i dva se puta raspala u morima krvi svojih stanovnika — u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima svojih “južnoslavenskih plemena” i svojih “bratskih naroda i narodnosti”.
Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska, unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo, ističe autorica.
Lijevi akademski, politički, kulturni i medijski tabor pokazuje začuđujuću otpornost i ravnodušnost na spoznaje inozemnih znanstvenih istraživača ratnih i poslijeratnih masovnih zločina jugoslavenske vlasti, a jedan od izraza političkoga mitologiziranja Jugoslavije čine i postjugoslavenske studije kao izrazi nastojanja da se očuvaju ime i sjećanje na bivšu državu i da se, štoviše, s njome postupa kao s političkom i kulturnom činjenicom.
Govoreći o knjizi političar Dražen Budiša rekao je da nacizam nije preživio nestanak koncentracijskog logora Auschwitz, ali da je “lijevi politički totalitarizam” nadživio 85 milijuna svojih žrtava, te je podržao ocjenu Mirjane Kasapović da se komunizam nije ostvario drugačije nego kroz devijacije.
Jugoslavenski režim počivao je na političkim represijama i kultu ličnosti koji je dosegao „patološke razmjere“, kazao je Budiša te zaključio da je uvjeren da će knjiga biti značajan prilog demitologizaciji jugoslavenstva.
Povjesničar Zlatko Begonja ocijenio je “knjigu kao vrijedno štivo, koje je neophodno pročitati, kako bi se dobio bolji uvid u značenje istaknutih pojmova i sintagmi, neobično važnih za razumijevanje nakana i ciljeva onih koji su na njima ustrajavali i nadalje to čine“.
Ona poprima karakter svojevrsnog vademekuma, bez kojega bi promišljanje o promatranim temama doista bilo manjkalo. Autorica je knjigom uspješno razobličila sve slučajne ili namjerne zablude pojedinih autora, koji o jugoslavenstvu i postjugoslavenstvu nastupaju s apologetskih pozicija, kazao je.
“U tom smislu razotkrila je sve njihove pokušaje inficiranja društva, što u konačnici za rezultat ima stvaranje ozračja društvenog nesklada i napetosti, poglavito zato jer takvi nastupaju s dogmatskih pozicija obrane jedne propale političke religije”, istaknuo je.
“U svojim naporima za promicanjem ideoloških koncepata s golemom količinom predrasuda, takvi su zašli u područje gdje je postalo razvidno da su postigli punu neuravnotežnost između osjećaja razuma. Takvi se nisu odrekli jugoslavenstva i post-jugoslavenstva, nego su pronašli nove načine koji ih karakterizira kao protivnike očuvanja tradicijskih, kulturnih, duhovnih vrijednosti – ključnih odrednica hrvatskog nacionalnog identiteta”, zaključio je Begonja.
Predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul izrazio je nadu da će knjiga biti “postament” za istraživanje mladim ljudima koji će vratiti “samosvijest društvu”.
Na promociji su viđeni i HDZ-ovi veterani poput Vladimira Šeksa i Mate Granića, a na fotografijama s promocije upadljiv je nedostatak autorice dr. Mirjane Kasapović koja je bila spriječena nazočiti pormociji vlastite knjige.
O AUTORICI
Dr. Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotine znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama.
Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske.
Povjesničari i stručna javnost ocijenili su njezinu monografiju Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – Rat, država i demokracija (2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao iznimno vrijedno djelo za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom više od tri desetljeća.
Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka „Politička misao” i „Političke analize” te časopisa „Anali Hrvatskog politološkog društva” i „Političke analize”. Članica je Hrvatskoga politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.
Hina/Foto: pxll
