Komentirajući popis od sedamdesetak kandidata za koje je, kako kaže, dopustio da ih predloži Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, predsjednik Zoran Milanović je izjavio da među njima “ima političkih maza i šmizli”.
Riječ “šmizla”, kojom je Milanović pojačao izjavu, u hrvatskom jeziku koristi za ženu koja je pretjerano dotjerana, prenemaže se ili je opsjednuta vlastitim izgledom i modom. Iako se katkada upotrebljava za ženu finog držanja, gradskog tipa, sklonu pomodnosti i uljepšavanju stvarnosti, riječ ima podrugljiv ton, a upotrebljava se s dozom humora ili ironije.
Prema Hrvatskom jezičnom portalu, riječ “šmizla” u nekim starijim značenjima označavala je i “narodnu košulju”, dok se u današnjem govoru uvriježila u značenju prenemagljive žene.
Matica hrvatska u tekstu “Šmizle i brizle” iz 2017. godine bilježi da se izraz može protezati od “dotjerane dame” do “ulagivačice i dodvorice”, ovisno o kontekstu.
Jezikoslovka Nives Opačić u navedenom tekstu ovako je zapisala: “Šmizla je prenemagalica, ulizica, dodvorica, laskavica, ulagivačica (sve vrijedi i za muški rod), a zna se da je svrha takvih aktivnosti uvijek postizanje neke materijalne koristi. Uz karakter takvih osoba uvijek ide prijetvornost, licemjerje, kukavičluk, niskost.”
Riječ potječe iz austrijskog njemačkog “schmisl”, što je umanjenica od francuskog chemisette (košuljica). Kao opis za dotjerane dame iz viših slojeva društva u hrvatski jezik ušla je u 19. stoljeću, najvjerojatnije kroz kulturne i trgovačke veze s Austro-Ugarskom.
U nekim hrvatskim regijama, riječ “šmizla” može imati i dijalektalno značenje, poput vezene košulje u etnološkom kontekstu.
U popularnoj kulturi i politici danas se koristi za karikaturalno opisivanje osoba koje se doživljavaju kao neozbiljne ili previše usmjerene na vanjski dojam.
M.M. /Foto: hrt
