Uoči sutrašnjeg otvaranja izložbe i okruglog stola koja se povodom 90 godina plovidbe školskog broda ‘Jadran’ održava u Saboru, vrijedne eksponate i fotografije razgledao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Zagrebačka publika upoznat će se ovih dana s važnošću ‘Jadrana’ za hrvatsku pomorsku tradiciju i baštinu kao i s pravnim i sukcesijskim argumentima o važnosti povratka broda pod hrvatski barjak i matičnu luku – u Splitu.
Slavni jedrenjak do raspada Jugoslavije bio je baziran isključivo u hrvatskim lukama. Od 1991. nalazi se u posjedu Crne Gore, a Crnogorci ga odbijaju vratiti iako je neupitno hrvatsko vlasništvo.
Izložba “Hrvatski školski brod Jadran – matična luka Split, 1933. – 2023.” otvorit će se u četvrtak, 9. studenog u 11 sati u Hrvatskom saboru . Izložbu i orugli stol organiziraju Hrvatski sabor, Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Domovinskog rata u Splitu.
Izložbom i okruglim stolom obilježava se 90 godina od uplovljavanja hrvatskog školskog jedrenjaka “Jadran” u Splitsku luku. Jedrenjak “Jadran” djelo je hrvatske brodograđevne tradicije, a sagrađen je na inicijativu “Jadranske straže” iz Splita, jedne od najznačajnijih organizacija u hrvatskoj pomorskoj povijesti.
Od 1933. do 1990. godine brod je bio vezan uz pomorska učilišta na hrvatskoj obali: Dubrovnik, Šibenik, Pula, Divulje i Split. Od jeseni 1991., tijekom Domovinskog rata, brod prisilno ostaje u Crnoj Gori. Od tada do danas traju napori Republike Hrvatske u povratku školskog broda “Jadran” u njegovu matičnu luku – Split.
Povrat broda Jadran jedno je od otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore od završetka Domovinskog rata, a HDZ-ov saborski zastupnik Andro Krstulović Opara danas je na aktualnom satu u Saboru to pitanje ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu postavio je pitanje.
“Pravo partnerstvo se može zasnivati na kvalitetnim i poštenim odnosima, a ne na mlitavom popuštanju’, poručio je Krstulović Opara te istaknuo kako od Crne Gore treba tražiti sukcesije i povrat otete flote vrijedne dvije milijarde dolara.
‘Mi smo svih ovih godina, a posebno zadnjih sedam godina istaknuto tražili ono što pripada hrvatskoj državi, a vidjeli ste u ljeto ove godine kada smo poslali jednu od niza prosvjednih nota. Osvijestili smo u toj noti činjenicu da je brod sagrađen 1930. godine, a da je izgrađen hrvatskim novcem. On se 90. godine igrom slučaja našao u Tivtu jer je išao na remont. Tamo je i ostao.
U svim našim susretima uvijek je to prvo pitanje, ali nije jedino koje je ostalo otvoreno. Mi smo podržali Crnu Goru i na putu članstvu u NATO-u, od strateškog nam je interesa njezin ulazak u EU.
Brodovi umiru ako ih ljudi zaborave, a školski brod će živjeti i ploviti dok mi budemo mislili o njemu i trudili se oko njega”, odogovorio je Grlić Radman.
“Znači, možemo očekivati uplovljavanje Jadrana u splitsku luku? Jedva čekam taj dan. Do sada su na čelu Crne Gore bile proeuropske vlade i unatoč tome su izbjegavale ozbiljan dogovor oko povrata tog broda.
Danas imamo prosrpsku i proputinovsku vladu i što oni očekuju? Ulazak u Europu? Našu bezrezervnu snažnu potporu ulaska u EU? A ne! To više neće biti moguće. Treba biti oštar, principijelan i dati listu uvjete. Povrat imovine, zaštitu nacionalne manjine i plaćanje odštete žrtvama i onima koje su dolje zatočili”, rezolutan je bio Krstulović Opara prema svom stranačkom kolegi, ministru Grlić Radmanu.
U Saboru o Hrvatskom školskom brodu “Jadran”
Napokon i u Saboru o brodu Jadran
Objavljuje Maxportal.hr u Srijeda, 8. studenoga 2023.
D.M. /Foto: press
