Tko širi govor mržnje u Hrvatskoj, portal Narod ili portali Index i Telegram?

siječanj 17, 2018 maxportal
Share Button

Hoće li se govor mržnje i poticanje na nasilje drakonski kažnjavati? Koje će biti kazne za širenje lažnih vijesti? Treba li uvesti njemački zakonski model sprječavanja govora mržnje na društvenim mrežama i portalima?



 

Bila je to tema Otvorenog urednika Mislava Togonala. Gostovali su ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, Igor Peternel iz Hrvatskog helsinškog odbora, kolumnist Telegrama Dragan Markovina, Željka Markić iz inicijative U ime obitelji i Krunoslav Borovec iz MUP-a.

Željka Markić slaže se da treba postojati sloboda izražavanja u umjetnosti, ali ne slaže se da porezni obveznici trebaju financirati ono što nije u interesu kulture u Hrvatskoj. Kaže da Ministarstvo kulture dodjeljuje sredstva za portale, predstave ili filmove koji šire netoleranciju.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek odgovorila joj je da se sloboda umjetničkog izražavanja u području fikcije ne može uspoređivati s govorom mržnje na društvenim mrežama ili u medijima.

Takav razgovor o kulturi vodio se prije devedesetih, tj. onda kada se u jednostranačkom sustavu nametalo da kultura i umjetnost moraju promovirati jednu istinu, smatra Obuljen-Koržinek. Dodala je kako je ponosna što živimo u državi gdje 28 godina nitko nije zabranio ni jednu predstavu ili film.

Ministrica je istaknula kako je pri donošenju novog zakona važno voditi računa o načelu razmjernosti – ograničavati nedopuštena ponašanja, ali i voditi računa o slobodi izražavanja i medija. Zbog toga je pitanje sankcioniranja govora mržnje na društvenim mrežama trusni teren.

Ranko Ostojić kaže da je primjer njemačkog zakona koji ovo sankcionira drastičan, a kazne su drakonske. Objasnio je da se one prije svega odnose na kontrolu platformi na društvenim mrežama i na njihovo pravovremeno uklanjanje sadržaja koji su govor mržnje. Smatra da je to primjer dobre kontrole. Primjer uklanjanja komentara i blokiranja profila Facebook korisnika koji su podržavali pok. generala Praljka smatra ispravnim jer se zakonski kažnjavaju oni koji umanjuju kaznena djela ratnih zločinaca.

Ostojić je rekao Markić kako je ona i portal narod.hr su zadnji koji se trebaju prikazivati kao borci protiv govora mržnje, spomenuvši presude Vojković, Babić, Bitorajac, kao i privatni portal glavne urednice Ivane Josipović.

Markić ga je demantirala kazavši da ne postoji ni jedna pravomoćna presuda protiv portala.

Referirala se na Ostojićevu objavu na društvenim mrežama i govor mržnje protiv žena, još dok je bio ministar, kada je u incidentu svastike na stadionu komentirao da je teren vjerojatno prekontrolirala neka bivša misica (Anica Martinović, op.a.) u ime organizatora. Time je potvrdio da huškanje na određene ljude čine i oni koji su na pozicijama moći.

Ostojić je rekao da je samo pokušao ilustrirati na koji se način brane boje Hrvatske.

Željka Markić je spomenula kako je pozvala Vladu da kontaktira Facebook zbog cenzure pri objavama korisnika tijekom presude generalu Praljku. To je bio oblik cenzure u Hrvatskoj, smatra Markić.

Osvrnula se i na kolumnu o kućnim ljubimcima. Kazala je da je to primjer medijskih hajki u Hrvatskoj – portal Index je prelio stav novinarske Anele Todorić na Željku Markić i optužio je da je našla nove neprijatelje.

Igor Peternel kao rješenje protiv govora mržnje ne vidi zakone, već sustavnu edukaciju, demokratizaciju i širenje svijesti o potrebi slobode govora. Naše društvo duboko je polarizirano, smatra Peternel, zato bilo kakvo dodatno nametanje zakonskih okova ne bi bilo dobro. Potrebno je na svim razinama uvesti dodatnu demokratizaciju i kulturni dijalog, zaključio je.

Dragan Markovina rekao je da kad počne dobivati prijetnje, onda otvori portal narod.hr jer zna da je izašlo nešto etiketirano na njega. Da nema dugi niz godina te vrste djelovanja određenih društvenih skupina i medija, ove vrste razgovora ne bi se trebale voditi.

Krunoslav Borovec objasnio je da se drakonske kazne u njemačkom zakonu ne odnose na kaznu pojedincima, nego na pružatelje usluga, tj. one koji daju platformu i stoga su obvezni na vrijeme reagirati i smanjiti doseg kažnjive poruke. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini kazneno djelo prijetnje na društvenih mrežama bilo počinjeno 64 puta od ukupno 3,500 kaznenih djela prijetnje.

MP/Foto:hrt



Komentari
Share Button