Umro je Mihail Gorbačov, posljednji šef SSSR-a, vrlo je zaslužan za Hrvatsku

30 kolovoza, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog saveza, preminuo je u 92. godini. Informaciju o smrti Gorbačova objavili su ruski državni mediji RIA i TASS pozivajući se na bolničke izvore. “Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je večeras nakon duge i teške bolesti”, objavila je Moskovska središnja klinička bolnica.




Gorbačov je bio osmi i posljednji čelnik Sovjetskog Saveza i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. Od 1985. do 1991. bio je glavni tajnik Komunističke stranke SSSR-a, a predsjednik države od 1988. do 1991. godine.

Mihail Sergejevič Gorbačov rođen je 2. ožujka 1931. godine u mjestu Privoljnoje. Iako je većina hrvatskih medija objavila da se njegovo rodno selo danas nalazi u Ukrajini, to nije točno. Privoljnoje ( Привольное, ruski) se nalazi Stavropoljskoj oblasti, jugostočno od Rostova na Donu i pripada Rusiji.

Gorbačov je politički napredovao u Stavropoljskom kraju, gdje je 1970. postao prvi sekretar regionalnoga partijskoga komiteta, a 1971. član Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza – KPSS-a. Prešao je 1978. u Moskvu te je kao štićenik partijskog ideologa Mihaila Suslova i šefa KGB-a Jurija Andropova brzo napredovao.

Sporazum s Reganom

Za generalnoga sekretara CK KPSS-a izabran je 1985. godine. Potaknuo je program brze tehnološke modernizacije gospodarstva i državne uprave.

Zbog slabih rezultata 1987. potaknuo je korjenitije reforme radi oslobođenja kulture od političke stega i radi veće slobode tiska, kao i restrukturiranja gospodarskog i političkog sustava, uvođenjem tržišnih mehanizama i elemenata izborne konkurencije.

Usmjeravao je vanjsku politiku prema smanjivanju napetosti između velesila te okončanju hladnoga rata. U prosincu 1987. potpisao je s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom sporazum o uništenju zaliha nuklearnih projektila srednjega dometa, a tijekom 1988–89. nadzirao je povlačenje sovjetske vojske iz Afganistana.

Perestrojka i glasnost

Njegova je politika ohrabrivala reformske promjene u državama Istočnoga bloka. Kada su uspostavljene nekomunističke vlade u Poljskoj, Demokratskoj Republici Njemačkoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj, složio se s odlaskom sovjetske vojske iz tih država. U ljeto 1990. pristao je na ujedinjenje Njemačke.

Kako bi učvrstio svoju vlast, u listopadu 1988. preuzeo je i mjesto predsjednika prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a, kojemu su ustavnim promjenama bile dane široke izvršne ovlasti. U ožujku 1990. izabran je za prvoga predsjednika SSSR-a.

Njegova je reformska politika, poznata kao “Perestrojka i glasnost”  ( preustroj i otvorenost)  koju je lansirao  1987. dovela do demokratizacije i decentralizacije sovjetskog društva i države, ali nije mogla riješiti sve dublju gospodarsku i političku krizu.

Za neuspjelog puča konzervativnih snaga u kolovozu 1991., dok je tri dana bio u kućnom zatvoru, izgubio je politički utjecaj.

Nakon odluke konstitutivnih republika da umjesto SSSR-a uspostave Zajednicu neovisnih država, Gorbačov je 25. XII. 1991. podnio ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a pa je ta država prestala postojati.

Mihail Gorbačov ostavio je veliki trag u Hrvatskoj u  godinama osamostaljenja i agresije na Hrvatsku.  Kao šef Sovjetskog protivio se vojnim udarima JNA na Zagreb i druge hrvatske gradove. Tjedan dana nakon raketiranja Zagreba ( 7. listopada 1991.) na sastanak u Moskvu pozvao je Tuđmana i Miloševića.

Dr. Zdravko Tomac, tada potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, koji je bio član hrvatske delegacije na sastanku u Moskvi 15. listopada 1991. , u Memoarima piše da je ključnu ulogu u raspletu jugoslavenske krize odigrao upravo Mihail Gorbačov, lider SSSR-a koji se u to vrijeme transformirao i raspadao.

Ovako je dr. Tomac  opisao susret u Moskvi:

– Franja, vi ste jedinstven čovjek, čudo od čovjeka. Vama rakete lete ispod stola i ništa vam ne mogu – rekao je Milošević Tuđmanu.

“Napao sam Miloševića zbog te rečenice. Nakon toga su se Gorbačov, Tuđman i Milošević povukli i rezultat je bio sporazum u kojem se spominju dobrosusjedski odnosi između Srbije i Hrvatske.  Kako su Hrvatska i Srbija u tom sporazumu susjedi, a ne dio iste zemlje, bilo je jasno da je Gorbačov odustao od ideje da se Jugoslavija mora očuvati”,  zapisao je Tomac.

Za doprinos svjetskom miru Mihail Gorbačov je 1990. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir.

M.M. /Foto: epa

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •