Općinski sud u Čakovcu je 17. svibnja 2019. osudio Stjepan Horvata iz mjesta Strelec u Međimurju,zbog “beretke s ustaškim obilježjem”. Sutkinja Renata Višošević presudila je Horvatu navodeći da je “11. veljače 2018., u 02,50 sati, u društvenom domu u Strelecu, pod utjecajem alkohola narušavao javni red i mir prilikom održavanja godišnje skupštine lokalnog vatrogasnog društva”.
Krimen je taj što je, piše u prvostupanjskoj presudi, “na glavi nosio kapu tzv. beretku s ustaškim obilježjima (grb s crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom „BOG I HRVATI“) te je na opisani način na javnom mjestu isticao zabranjene simbole i tako uznemirio prisutne goste remeteći javni red i mir”.
Stjepan Horvat, otac troje djece, osuđen je 30 dana zatvora, uvjetno na godinu dana. Horvatov odvjetnik, Davorin Karačić, odmah po presudi je najavio žalbu.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, na sjednici Vijeća održanoj 21. kolovoza 2021. usvojio je žalbu osuđenog Stjepana Horvata ( u presudi su navedeni samoi iniccijali), poništio odluku suca iz Čakovca i oslobodio ga optužbe.
U obrazloženju presude očitali su lekciju iz povijesti Renati Višošević, sutkinji s Prekršajnog odjela Općinskog suda u Čakovcu.
“Grb s početnim bijelim poljem pojavljuje se krajem 15. stoljeća u krugu Habsburgovaca, za vrijeme Maksimilijana I, i počinje se upotrebljavati kao grb vladara koji pretendira da uskoro vlada hrvatskim prostorom. Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. nalazi se u Innsbrucku, Republika Austrija, na pročelju kuće u Herzog-Friedrichstrasse 35, a radi se o grbu koji ima prvo bijelo polje.
Prvo bijelo polje korišteno je nebrojeno puta za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a tu je i grb na crkvi svetog Marka u Zagrebu, na čijem je krovu onaj s prvim bijelim poljem. Također, nekadašnja zastava Sveučilišta u Zagrebu iz 1907. imala je grb s prvim bijelim poljem, a i krunidbena zastava posljednjeg Habsburgovca koji je vladao Hrvatskom, Karla IV, dolazi s prvim bijelim poljem.
I u novijoj povijesti Republike Hrvatske nalazimo uporabu grba s prvim bijelim poljem. Tako je 25. srpnja 1990. Hrvatski sabor donio Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, u kojem je navedeno: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja“, a radilo se o grbu s prvim bijelim poljem.
Slijedom navedenog, smatrati da je grb s prvim bijelim poljem neprihvatljiv samo zato što je bio ukomponiran u simbole Nezavisne Države Hrvatske i da njegova uporaba, bez ikakvih drugih okolnosti ili radnji, znači evociranje Nezavisne Države Hrvatske odnosno smatrati ga, samog po sebi, „ustaškim obilježjem“, kako to smatra prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, nije prihvatljivo.
Jednako kao i grb s prvim crvenim poljem, tako je i grb s prvim bijelim poljem, kroz hrvatsku povijest bio višekratno u uporabi, i obje inačice su povijesni hrvatski grbovi”, naveo je u obrazoženju presude Visoki prekršajni sud.
U ovakvim napravama redovito se spomene Crkva sv. Marka, jedan od simbola Zagreba i zaštićeno kulturno dobro, na krovu, uz grb grada Zagreba ima i grb Trojedine kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a grb Hrvatske počinje prvim bijelim poljem.
