Vučić na Kosovu želi SAO Krajinu: Izgubili smo, ali borit ćemo se još jače

rujan 25, 2018 maxportal
Share Button

Rješenje kosovskog pitanja nije više obveza koju Beograd i Priština trebaju ispuniti prema rokovima planiranim u Bruxellesu jer je sve manje izgleda da se sporazum dviju strana postigne prije početka 2019. godine zato što Srbija “ne pristaje na diktirano rješenje”, piše u utorak beogradski tisak, dok predsjednici Srbije i Kosova šalju različite poruke o predstojećim koracima.



Ta ocjene stigle su samo dan nakon što je srbijanski šef države Aleksandar Vučić, govoreći na Središnjem odboru Srpske napredne stranke (SNS), kao predsjednik te vladajuće stranke rekao kako je njegova politika za Kosovo “doživjela poraz”, a potom i izjave kosovskog predsjednika Hashima Thaçija da je “došlo vrijeme za sporazum” Kosova i Srbije.

Vučić je rekao kako je politika o Kosovu i Metohiji, “da Srbija sačuva dosta, doživjela poraz, jer Srbi više vole kukati, plakati nad nečim što je ostalo daleko, nego imati nešto u svojim rukama”.

“Mi smo doživjeli poraz… Hoćemo li imati novu šansu, plašim se da ne, ali borit ćemo se još snažnije i jače za narod na Kosovu i Metohiji”, rekao je Vučić u ponedjeljak na sjednici središnjice naprednjaka.

Dan poslije te izjave dva beogradska dnevna lista, bliska državnom vrhu, pišu kako rješenja kosovskog pitanja neće biti do kraja 2018. ili početkom 2019. “unatoč željama međunarodne zajednice”.

Pod naslovom “Amerika cijepa kalendar za Kosovo”, beogradske provladine “Večernje novosti” tvrde kako bi “sve intenzivnije asistiranje američkih dužnosnika i diplomata u dijalogu Beograda i Prištine proteklih mjeseci” moglo ishoditi “rastezanjem rokova” u kojima je, po prvobitnim planovima EU-a, trebalo staviti točku na pregovore do kraja 2018.

“Prvobitna zamisao EU-a, s početka ove godine, bila je da točku na razgovore treba staviti najdulje do kraja 2018. godine”, podsjeća list, ali ukazuje na posljednju poruku američkog veleposlanika u Beogradu Kyla Scotta kako za “pregovore ne bi bilo mudro davati rokove”.

Te poruke “sugeriraju da će vremenske barijere biti uklonjene”, a glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić kaže kako to “nije iznenađenje” jer je “očigledno da su se neke stvari promijenile otkad se SAD ozbiljnije zainteresirao za dijalog”.

Aleksandar Gajić iz beogradskog Instituta za europske studije tvrdi kako “Amerika šalje poruke o labavim rokovima”, jer je “postalo jasno da u zamišljenom vremenskom okviru dijaloga Srbija neće pristati na ono što su željeli – da prizna jednostrano proglašenu neovisnost Kosova i omogući mu ulazak u UN”. Gajić odustajanje od rokova vidi kao “spremnost da se Srbiji učine manji ustupci”.

“To je njihov mamac kojim žele da Beograd iziđe iz okvira Rezolucije 1244 (VS UN iz 1999. godine), čime bi se smanjilo i polje utjecaja Rusije i Kine na Srbiju”, ocijenio je Gajić.

O popuštanju međunarodne zajednice piše i list “Blic”, tvrdeći kako polako jenjava pritisak zapadnih zemalja da se otvoreno pitanje između Srbije i Kosova čim prije riješi.

Pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore iz Bruxellesa, “Blic” tvrdi kako je “Njemačkoj i Francuskoj postalo jasno da rješenja, konačnog, kosovskog pitanja nema ni na vidiku” pa je “donijeta odluka da se više ne inzistira” na roku do kraja 2018. ili početkom 2019.

Ta poruka “došla je do srpskog državnog vrha”, a predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću je, kako tvrdi “Blic”, na više sastanaka, navodno, rečeno kako “može rastezati s Kosovom još par godina”.

Vučić je početkom ljeta ove godine u kosovsku agendu uveo riječ “razgraničenje” s Albancima, a taj su termin počeli koristiti i drugi visoki državni dužnosnici.

“Ja se svakako zalažem i to ne krijem, i to je politika koju predstavljam, a hoće li ona dobiti podršku naroda ili ne, ali ja se zalažem za razgraničenje s Albancima”, rekao je Vučić početkom kolovoza i poručio da će Srbija “za 20 godina izgubiti sve ako ne bude rješavala pitanje Kosova i Metohije”.

Nakon tih njegovih poruka iz Prištine je uzvraćeno da bi kosovskoj strani u korigiranju granica trebale pripasti tri općine na jugu Srbije, većinski naseljenom Albancima, ali bez mogućnosti da Srbija dobije sjever Kosova.

Kosovski predsjednik Hashim Thaçi samo nekoliko dana kasnije rekao je kako “korigiranje granice i priključenje Kosovu Preševa, Medveđe i Bujanovca konačno briše san Srpske akademije znanosti i umjetnosti o podjeli Kosova i stvaranju Republike Srpske na Kosovu”.

Nepuna dva mjeseca kasnije, Thaçi je izjavio kako je došlo vrijeme za postizanje mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije kojim bi im otvorio euroatlantske perspektive.

Taj sporazum, kako je rekao Thaçi u New Yorku uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a, ne podrazumijeva podjele ili razmjene teritorija, prenijela je danas Radio-televizija Kosova u programu na srpskom jeziku.

Predsjednik Kosova najavio je da će o tom pitanju „biti riječi i na sastancima sa svjetskim liderima, sudionicima Opće skupštine”, a posjet SAD-u ocjenjuje “važnim za jačanje Kosova na međunarodnoj sceni i članstvo u međunarodnim organizacijama”.

Za razliku od Thaçija, srbijanski predsjednik nije otputovao u New York na zasjedanje UN-a, a taj je posao prepustio premijerki Ani Brnabić i šefu diplomacije Ivici Dačiću.

MP/Hina/Foto:

 



Komentari
Share Button