Onomastički horoskop hrvatskih nogometaša

8 prosinca, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Polako ulazimo u završni dio svjetskoga nogometnog prvenstva. Mnoge su se poznate reprezentacije već spakirale i nastavak natjecanja prate na dalekovidnici, a Hrvatska je još živa.



Tijekom posljednjih nekoliko prvenstava bavim se astrološkom onomastikom, tj. čitanjem znakova s antroponomastičkih nebesa. Na to me obično natjera kakav novinarski upit, pa ni ovoga puta neću iznevjeriti tradiciju.

Počnimo od osobnih imena. Najviše naših reprezentativaca nosi kršćanska imena. Među njima je najviše nositelja različitih inačica kršćanskih imena Josip (3 Josipa i 1 Joško), Ivan (po 1 Ivan, Ivica i Ivo) i Luka (2).

Prva su od tih dvaju imena milosna jer osobno ime Josip znači Jahve je pridodao (a dao nam je pregršt talenta), a Ivan Jahve je milostiv (da je Bog na našoj strani, najbolje zna Lukaku kojemu se lopta odbijala na sve strane osim u mrežu).

Kad sreća prati hrabre

Kršćansko ime Luka povezuje se s imenom pokrajine Lukanije u južnoj Italiji. Da je vratarima svaki dan nedjelja, pokazuje kršćansko ime Dominik, na borbeni duh upućuju kršćanska imena Marko i Martin motivirana mitološkim imenom Mars, a na pobjednički mentalitet Nikola (pobjednik naroda). Da bismo mogli ponijeti kakvo odličje, pokazuju laureatsko ime Lovro (od lovor) i trijumfalno Ante (po jednoj od teorija Ante znači prvi).

Na hrvatsku kršćansku tradiciju upućuje osobno ime Kristijan. Kršćanskim su imenima stranoga podrijetla motivirana muška imena Andrej (usp. Andrija ‘hrabar, muževan’), Marcelo (usp. Marcel od Marcellus ‘mali Marko’) i Mateo (usp. Matej ‘Jahvin dar’). Stranoga je podrijetla još osobno ime Mario (i ono se može dovesti u vezu s rimskim bogom rata Marsom, ali i sa ženskim imenom Marija koje je sveti Jeronim tumačio kao kap mora).

Da nas osim rimskih čuvaju i starohrvatski bogovi, potvrđuje podatak da imamo dvojicu nositelja narodnog imena Borna (< boriti se). Na slavu, pak, misli Mislav, a ona se sama od sebe dogodi Dejanu. Samo se kod kuće odgaja Domagoj.

Snažan napad, izdržljiva sredina i lukava obrana

Ukratko, iz fonda osobnih imena hrvatskih nogometaša možemo zaključiti da sreća prati hrabre jer su njihova imena uglavnom ratnička (Andrej, Borna, Marcel, Marko i Martin, možda i Mario) te da bismo mogli daleko dogurati (pobjednička su imena Dejan, Lovro i Nikola) s obzirom na njihovu veliku darovitost (usp. osobna imena Josip, Joško i Matej). Kući nećemo tako brzo i zato što se od kuće teško odvaja samo Domagoj.

Većina prezimena hrvatskih nogometaša potječe od osobnih imena. Neka su među njima razmjerno prozirna: Barišić od Bartol/Bartul (sin Talmajev), Budimir od istopisnoga osobnog imena (buditi mir), Ivušić od Ivan (Jahve je milostiv), Jakić od Jakov (neka Bog štiti), Juranović od Juraj (ratar), Lovren od Lovro (lovor), Stanišić od Stanislav (stoji slava), Vida od Vid (život) te Perišić i Petković od Petar (stijena). Nešto je teže odgonetnuti prezimena Brozović (potječe od kršćanskoga imena Ambroz ‘besmrtan, božanstven’) i Oršić (potječe od kršćanskoga imena Orša, inačice osobnoga imena Ursula, usp. lat. ursus ‘medvjed’).

Za prezime Sosa morao sam nazvati prijatelja Marina Kapulara koji mi je iskopao podatak da je starije prezime predaka Borne Sose bilo Krnjić (od krnjav ‘bezub’). Novo su prezime nekadašnji Krnjići najvjerojatnije ponijeli po nekoj Sosi, tj. Sofiji (mudrost, znanje).

Među prezimenima nadimačkoga postanja kriju se lažni ljevaci Livaković i Livaja (oba su dešnjaci, pa je možda etimologija prezimena zbunila protivnike) i potomak grbavca (Grbić). Romanskoga je postanja nadimačko prezime Gvardiol koje se dovodi u vezu s romanskim glagolom guardare ‘čuvati’, pa je možda zato naš branič neprijelazan.

Modrić je modar od stalnih udaraca koje mu zadaju protivnici, a Šutalo je dokaz da se ni s bezrogima ne valja bosti (šut znači bezrog). Na titulu paša upućuje prezime Pašalić, a potomak je zemljoposjednika Majer. S mjesta se, pak, ne miče Erlić (< jerlija ‘domorodac, starosjedilac’).

Nazivima zanimanja motivirana su prezimena Kramarić, Sučić i Kovačić. Rabljenu je robu najbolje kupovati od Kramarića, na koncu bi karijere Sučić (< *Sudčić) mogao postati sudcem, a Kovačići su potomci kovača te zato sami kuju svoju sreću. Jedino je prezime nastalo od etnonima Vlašić (< Vlah ‘stanovnik dalmatinskoga zaleđa’).

Iz prezimena se naših napadača može zaključiti kako su snažni (Oršić te Perišić i Petković) te skloni nadmudrivanju s protivnicima (Kramarić). Veznjake nam vole tući (Modrić), a obrana nam je čvrsta i neprijelazna. Usto, naši dešnjaci zbunjuju svoje protivnike jer su im prezimena lijeva (Livaković i Livaja).

Karaoke nakon karioka?

Sve njih vodi zlatni izbornik Zlatko Dalić, kojemu je po prezimenu samo Bog sudac (ako umiljenicu Dale izvedemo iz kršćanskoga imena Danijel), pa neka ih dovede, ako Bog da, do zlata, a ako u tome i ne uspije, za nas su oni odavna zlatni.

O autoru

_______________________________________

Dr. sc Domagoj Vidović (Metković, 1979.). Osnovnu je školu pohađao Metkoviću i Pučišćima na Braču, a gimnaziju završio u Metkoviću. Diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. Od 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iste je godine upisao poslijediplomski znanstveni studij lingvistike te doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja.

Danas je viši znanstveni suradnik te voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.) i metkovske podružnice Instituta (od 2014.). Predmetom je njegova užega zanimanja onomastika na rubnim hrvatskim prostorima, dijalektologija i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. Objavio je tri samostalne knjige i četiri u suautorstvu te tridesetak izvornih znanstvenih radova. Ujedno je urednikom ili članom uredništva u više znanstvenih časopisa.

Kao jedan od autora Školskoga rječnika hrvatskog jezika dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2013. Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti Hrvatskoga sabora za 2014. godinu.

Godine 2016. dobio je nagradu Narona u području znanosti koju dodjeljuje Grad Metković. Od 2012. do 2022. uz kraće je prekide bio kolumnistom jezične rubrike (dvo)tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->