Priča nam je poznata već tri tjedna, ali ju nismo otvarali zbog osjetljivosti teme. Riječ je o učenicima trećeg razreda osnovne škole Otok u Novom Zagrebu čiji su roditelji odbili poslati djecu na izlet u Kumrovec.
Budući da je slučaj postao dostupan javnosti preko portala Telegram, koji se zgraža nad činjenicom da su roditelji odbili poslati djecu u rodno selo Josipa Broza, objavit ćemo kako je nastao slučaj Kumrovec.
Slučaj je otvoren nakon što je učenica trećeg razreda upoznala majku da bi sa školom trebala ići u posjet etno selu Kumrovec. “Učiteljici sam rekla da ću ići u Kumrovec, ali u kuću onog ubojice i zločinca neću ulaziti”, prenijela je djevojčica majci.
Ta informacija bila je okidač za pobunu. Roditelji koji se protive izletu u etno selo Kumrovec isticali kako se zna na što Kumrovec asocira i “kome se tamo hodočasti”.
“Ako nekome kažete da idete u Rim, što vam je prvo na umu? Vatikanska bazilika. Isto je kao i kad ide u Kumrovec, zna se što to znači”, naveli su roditelji.
Na primjedbu da je školski izlet u Kumrovec i posjet Muzeju “Staro selo”, naveden u kurikulumu osnovne škole kao aktivnost za treće razrede, roditelji uzvraćaju da je središnji dio etno sela Titova rodna kuća, da se ona ne može zaobići i da djecu ne žele slati “na poklon komunističkom diktatoru”.
“Što je sljedeće, kapice s petokrakom i primanje u pionire kao u Titovo doba? Uostalom oko Zagreba ima dvadesetak sličnih etno destinacija pa neka izaberu neku drugu”, govorili su roditelji.
Nakon pobune roditelja učiteljica je odlučila otkazati planirani izlet, a neki treći razredi te škole ipak su putovali su na izlet u Kumrovec.
Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec
Iako se kolokvijalno često naziva “etno selo Kumrovec” službeni naziv lokaliteta je Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec, a najpoznatija točka je rodna kuća Josipa Broza.
Muzej “Staro selo” Kumrovec je etnografski muzej na otvorenom u Hrvatskom zagorju, smješten u rodnom selu Josipa Broza Tita. Osnovna ideja muzeja nije politička, nego rekonstrukcija života i tradicije zagorskog sela s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Dio je Muzeja Hrvatskog zagorja, obuhvaća 40-ak obnovljenih tradicijskih kuća i gospodarskih objekata na kojima prikazuje zanate, običaje, arhitekturu i svakodnevni život tog razdoblja.
Iako se u prospektu Muzeja ističe da je prvenstveno etnografski, Kumrovec je simbol bivše Jugoslavije, mjesto okupljanja jugonostalgičara i prostor koji se često koristi za političke poruke i interpretacije povijesti Zbog toga se svake godine otvara pitanje je li muzej kulturna baština ili politički relikt.
Treba li osnovce voditi u Kumrovec?
Pitanje treba li djecu od osam ili devet godina voditi u Muzej “Staro selo” Kumrovec zapravo nije pitanje muzeja, nego pitanje odraslih. Djeca u toj dobi ne znaju tko je bio Tito niti bi trebala znati. Vjerujemo da ih više zanima kako se nekad živjelo, kako izgleda kovačnica, što je to “hiža”, kako su ljudi radili, jeli, grijali se i preživljavali.
Drugim riječima djeca su najmanji problem u Kumrovcu. Problem su oni koji Kumrovec uporno pretvaraju u političku pozornicu. Muzej “Staro selo” je, sam po sebi, vrijedan etnografski lokalitet. To je rekonstrukcija života u zagorskom selu, prikaz zanata, običaja i arhitekture. To je dio hrvatske baštine, i kao takav potpuno primjeren za školski izlet.
Ali Kumrovec nije samo muzej. On je i simbol, i to simbol koji se desetljećima koristi za političke poruke, nostalgiju, mitologiju i reinterpretaciju povijesti. I tu nastaje problem, a on nije u drvenim kućama, zemljanim pećima, kovačnicama ili tkalačkim stanovima, nego u onome što se oko njih pokušava “pročitati”.
Djeca od osam godina ne trebaju lekciju o “najvećem sinu naroda i narodnosti”, niti o jugoslavenskoj ikonografiji. Ne trebaju biti statisti u tuđim ideološkim ritualima. Ako se posjet pretvori u takvo nešto, onda je to zloupotreba škole, a ne edukacija.
Ali ako se posjet vodi stručno, jasno i fokusirano na život, zanate, tradiciju i kulturu onda je to jedan od korisnijih izleta koje dijete može doživjeti.
Odgovor na pitanje treba li osnovnoškolce voditi u etno selo Kumrovec je vrlo dvojben. Odgovor bi, neupitno, bio DA ako bi Kumrovec mogli doživjeti kao muzej, a ne u Kumrovec kao politički simbol. A to je teško odvojiti. I to u vrijeme kad se u Hrvatskoj i Sloveniji iskapaju brojne žrtve partizanskih zločina koje su neodvojivo povezane i sa simbolom Kumrovca.
Ako odrasli ne mogu napraviti tu razliku, onda problem nije u djeci, nego u odraslima. Jer prva asocijacija svima u Hrvatskoj kad se kaže Kumrovec, nije tradicijska hiža, nego Tito, komunizam i Jugoslavija.
I zato, dok god Kumrovec traje kao simbol jedne ideologije, a ne samo muzej, svako dijete koje ondje odvedemo zapravo vodimo u tuđu prošlost, a ne u vlastitu baštinu.
Marko Marković/Foto: mss.mhz.hr
