Blagdan je Velike Gospe: Zašto i od kada Hrvati slave Veliku Gospu

kolovoz 15, 2020 maxportal
Share Button

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, obilježava se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.



Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio i tadašnji papa, Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.

Još u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena u Solinu je sagradila dvije crkve: Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana.

Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Don Frane Bulić našao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka, koja je izgorjela 1875. Sadašnja je pak sagrađena 1878. godine.

Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Ove će se godine održati pod posebnim okolnostima, zbog epidemije koronavirusa.

Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, a među kojima su katedrale: u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj, među najpoznatija marijanska svetišta spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

Proslave u svijetu

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa danas, ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ ‘Hrvati’, prvo što će vam odgovoriti bit će ‘Velika Gospa’.

Ona je Hrvatima ono što je Ircima npr. Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Osim u Hrvatskoj i u Italiji je 15. kolovoza jedan od najvažnijih vjerskih i obiteljskih blagdana, a Talijani upravo taj datum koriste za početak svojih godišnjih odmora.

Inače, diljem svijeta postoje brojna svetišta Majke Božje među kojima su najpoznatija Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Altöttingu (Njemačka), u poljskoj CzestochowiLoretu (Italija) i u meksičkom Guadalupeu.

Zanimljivo je kako npr. u Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, dođe oko pet milijuna hodočasnika svake godine, a više od milijun hodočasnika godišnje posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije.

I dok se 15. kolovoza slavi Velika Gospa, odnosno dan kada je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo, 8. rujna, obilježava se njezino rođenje, odnosno Mala Gospa.

Hina/Foto: FaH

 

Komentari
Share Button