Jedan od najdugovječnijih ruskih boraca za ljudska prava ustao je 26. veljače, na kraju svog suđenja u Moskvi, i ponudio necenzuriranu presudu ruskoj demokraciji.
“Država u našoj zemlji ponovno kontrolira ne samo društveni, politički i ekonomski život već sada preuzima punu kontrolu nad kulturom i znanstvenom misli, a ubacuje se i u privatni život. Postaje sveprisutna”, rekao je Oleg Orlov, 70-godišnjak kojem se sudi za “diskreditaciju vojske”.
Moćni glasovi poput Orlova postaju rijetkost u Rusiji, gdje su protivnici predsjednika Vladimira Putina sada uglavnom egzilu, u zatvoru ili mrtvi, piše CNN.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. ubrzala je proces koji se odvija već dva desetljeća – eroziju demokratskih sloboda, neovisnosti medija i civilnog društva. S obzirom na to da rat traje već treću godinu, a Putin bi na strogo kontroliranim izborima sljedeći tjedan trebao i u petom mandatu biti izabran za predsjednika, postoje naznake da se ovaj proces ponovno ubrzava.
Orlov, suosnivač i supredsjedatelj Memoriala, organizacije za ljudska prava koja je dobila Nobelovu nagradu, osnovane u godinama sumraka Sovjetskog Saveza, znao je da nema što izgubiti.
Oleg Orlov /Foto: TASS
Dan nakon svog govora na sudu osuđen je na dvije i pol godine zatvora. Diskreditacija vojske samo je jedno od nekoliko kaznenih djela dodanih u ruski kazneni zakon nakon početka invazije na Ukrajinu.
“Htjeli su fašizam, dobili su ga”
Orlovljevo takozvano kazneno djelo počinjeno je nešto više od godinu dana ranije, kada je u francuskim internetskim novinama objavio članak pod naslovom “Htjeli su fašizam, dobili su ga”. Nakon izricanja presude Amnesty International nazvao ga je “zatvorenikom savjesti” i pozvao na njegovo hitno oslobađanje.
Ruska skupina za ljudska prava OVD-Info kaže da više od 260 ljudi trenutno služi zatvorske kazne u Rusiji zbog kaznenih djela povezanih s antiratnim stavovima. Skupina je zabilježila gotovo 20.000 pritvaranja, većinom na početku rata, ali događaju se i dalje. Nisu to veliki brojevi u zemlji od 140 milijuna ljudi, rekla je odvjetnica i analitičarka OVD-Infa Darja Korolenko, ali taman dovoljni da budu učinkovito sredstvo suzbijanja.
Nisu samo poznate oporbene osobe ili aktivisti na meti. “Zatvaraju starije ljude, zatvaraju ljude s invaliditetom. Zatvaraju ljude s djecom, žene s djecom. Oni samo žele da svi šute”, rekla je Korolenko za CNN.
“Rat je omogućio Putinu da napravi ono o čemu je oduvijek sanjao”
Ratni zakoni o cenzuri – diskreditacija vojske ili ozbiljniji prijestup svjesnog širenja “lažnih” informacija o vojsci – pretvorili su društvene mreže u minsko polje.
Platforme pomno nadzire FSB, koji djeluje kao ruska tajna služba, rekao je Konstantin Eggert, ruski novinar u progonstvu koji se prošle godine našao na sve većem ruskom popisu “stranih agenata”. Vjeruje da će se stisak na društvenim mrežama dodatno pojačati.
“Rat je konačno omogućio Putinu i njegovoj kliki da uvedu jedinstvenu ideologiju u Rusiji, o čemu su uvijek sanjali, ali to nisu mogli učiniti jer su se morali igrati demokracije”, rekao je u intervjuu za CNN. “Sada više ne moraju skrivati što stvarno žele.”
Jevgenija Majboroda, umirovljenica u ranim 70-im godinama iz Šahtija, grada udaljenog manje od 50 km od ukrajinske granice, nije se mogla prilagoditi toj jedinstvenoj ideologiji. Prema OVD-Info, uhićena je i novčano kažnjena početkom 2023. zbog navodnih antiratnih objava na društvenim mrežama.
U siječnju je osuđena na pet i pol godina zatvora zbog širenja “lažnih” informacija o vojsci. Ruska neovisna novinska kuća Mediazona izvještava da je osuđena nakon dva reposta na VKontakteu – ruskoj verziji Facebooka – uključujući i onaj o pogibiji ruskih vojnika.
Slučaj moskovske pedijatrice
U ovom se ozračju vraćaju stari običaji, poput osuda u sovjetskom stilu. Početkom veljače 67-godišnju moskovsku pedijatricu Nadeždu Bujanovu majka jednog mladog pacijenta optužila je da je njenog supruga – koji je nedavno poginuo u ratu – nazvala “legitimnom metom za Ukrajinu”.
Žena je podnijela službenu prijavu i Bujanova je uhićena, a policija je pretražila njezin skromni stan u Moskvi. Moćni ruski istražni odbor naredio je pokretanje kaznenog postupka zbog optužbi za širenje lažnih informacija o vojsci. Bujanova poriče optužbe i puštena je uz jamčevinu, ali sada se sudskim putem pokušava vratiti na posao.
“Klimu potpiruju vodeći mediji, koji tvrde da su svi špijuni i izdajice, strani agenti, svi žele uništiti Rusiju, uništiti naš dom. Ljudi se boje da će izgubiti ono do čega im je stalo, pa se pokušavaju zaštititi”, rekla je Korolenko.
“Rusija tone sve dublje u tamu”
Budući da su vodeći ruski mediji sada u potpunosti pod državnom kontrolom, vlasti ciljaju na druge oblike izražavanja – umjetnost, književnost i kulturu. Orlov je u svom govoru u sudnici ustvrdio da je to još jedan dokaz da Rusija “tone sve dublje i dublje u tamu” sve bržim tempom.
Naveo je dokaze samo iz posljednja četiri mjeseca: označavanje LGBTQ pokreta kao ekstremističkog, nova pravila koja zabranjuju studentima prestižne moskovske Visoke škole ekonomije da u svom radu citiraju osobe sa sve većeg ruskog popisa “stranih agenata” i učinkovita zabrana mnogih modernih autora.
Jedan od tih autora je Grigorij Čhartišvili, koji djeluje pod imenom Boris Akunjin. Jedna od najpopularnijih ruskih modernih književnih ličnosti, majstor povijesnog detektivskog žanra, živi u egzilu od 2014. godine, ali to ga nije spasilo od ruskih sankcija. U prosincu je Akunjin dodan na ruski “popis terorista i ekstremista” zbog navodnog opravdavanja ekstremizma i širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.
Unatoč Akunjinovoj stalnoj javnoj kritici Putina i rata, taj je potez očito bio potaknut onim što on vidi kao orkestriranu namještaljku – telefonski razgovor s Rusima koji su se predstavljali kao Ukrajinci, kasnije objavljen na internetu, u kojem je na prevaru naveden da izrazi svoje protivljenje ratu i svoju spremnost da pomogne Ukrajini.
Kao odgovor, njegov glavni izdavač u Rusiji objavio je da više neće izdavati njegove knjige, a velika mreža knjižara povukla ih je sa svojih polica. U siječnju je Akunjin označen kao strani agent, a početkom veljače moskovski sud izdao je za njim tjeralicu zbog navodnog opravdavanja terorizma i širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.
“Rusija je postala nešto totalno kafkijansko, orvelovsko”
U intervjuu za CNN Akunjin je rekao da je na meti zbog svoje široke čitanosti i želje ruske države da preuzme kontrolu nad “manje-više nekontroliranim” književnim sektorom uoči nadolazećih predsjedničkih izbora.
“Rusija koje se sjećam nije bila ovakva. Bila je to problematična, kaotična demokracija, zanimljiva zemlja u kojoj se puno toga događalo. Sada je to postalo nešto totalno kafkijansko, orvelovsko”, rekao je Akunjin.
Za mnoge u raznorodnoj ruskoj disidentskoj zajednici smrt Putinovog najistaknutijeg kritičara Alekseja Navalnog bila je posljednja stanica na ruskom putu u autoritarizam. Akunjin vjeruje da je to jasan dokaz kako Kremlj više čak ni ne pokušava sakriti koliko će daleko ići da iskorijeni neslaganje.
“Ubojstvom Navalnog izgubili su zadnju šansu”
“Ubojstvom Alekseja Navalnog izgubili su posljednju priliku da se pokušaju pretvarati da su pristojni, da poštuju zakon”, rekao je za CNN. Kremlj je optužbe da ruske vlasti stoje iza smrti Navalnog nazvao neutemeljenima.
Rusija nije vršila masovna uhićenja niti je nasilno spriječila okupljanje tijekom Navalnijevog sprovoda prošlog tjedna, kao što su se mnogi njegovi pristaše bojali, ali to nikoga ne bi trebalo zavarati, smatra Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za ruske obavještajne službe.
Posuđujući učinkovit alat iz pandemijskih vremena, rekao je Soldatov, ruske vlasti jednostavno su se oslonile na nadzor s brojnih moskovskih kamera za prepoznavanje lica, kao i na službenike u civilu iz Centra za borbu protiv ekstremizma, jedinice ruskog ministarstva unutarnjih poslova.
Uhićenja onih koji su položili cvijeće na improvizirane spomenike i nazočili sprovodu nastavljaju se danima nakon događaja, a u jednom slučaju, prema podacima OVD-Infa, stanovniku Moskve uhićenom 5. ožujka rečeno je da je uočen na snimci sigurnosnih kamera.
“Jeziv učinak”
“Ima smisla jer se tako ne odaje dojam brojnih uhićenja i golemog napada na prosvjednike, ali svejedno ima jezivi učinak”, rekao je Soldatov za CNN. Soldatov kaže da ova reakcija proizlazi iz službene paranoje u Putinovoj Rusiji, “stalne opsjednutosti krhkošću države”, potaknute poviješću i pogoršane ratom u Ukrajini, kao i nadolazećim izborima.
Sve seže do dvije povijesne traume 1917. i 1991. godine, rekao je Soldatov – boljševičke revolucije i raspada Sovjetskog Saveza. “Oni ne razumiju zašto su se dva ruska carstva srušila zapravo bez nekog vidljivog razloga. Dakle, sve što se može učiniti da se to spriječi je opravdano.”
U svojim posljednjim rečenicama pred moskovskim sudom Orlov je ponovio to mišljenje: “Vlasti su u ratu s preminulim Navalnim. Boje ga se čak i kad je mrtav.”
M.M. /Foto: epa
