Crnogorska vlada objavila je da su Crna Gora i Hrvatska postigle suglasnost o osnivanju međudržavne komisije koja bi se na detaljniji način posvetila rješavanju pitanja broda Jadran, s obzirom na različita tumačenja kome brod pripada.
To je navedeno u dokumentu crnogorske vlade o suradnji sa susjednim zemljama.
Republika Hrvatska smatra, kako su ranije ustvrdili njeni dužnosnici, da taj jedrenjak treba pripasti Hrvatskoj, jer mu je Split bio matična luka, odakle je 1991. godine doplovio u Crnu Goru na remont i gdje je nakon rata i ostao.
Od tada su ga koristile vojska Srbije i Crne Gore, a od 2006. školski brod Jadran postao je sastavni dio mornarice Crne Gore te su njezini dužnosnici tvrdili su da je vlasništvo Crne Gore.
U dokumentu crnogorske vlade istaknuto je i da se sveukupni odnosi Crne Gore i Hrvatske mogu ocijeniti kao prijateljski te da Hrvatska od obnove crnogorske neovisnosti Crnoj Gori u kontinuitetu pruža političku i ekspertsku pomoć neophodnu za brži napredak zemlje na putu europskih integracija.
Crna Gora je godinama odbijla dogovor oko povrata jedrenjaka koji je od porinuća davne 1933. u Hamburgu sve do zadnjeg rata bio upisan u flotne liste hrvatskih luka.
Ni pobratimstvo dviju država u istom vojnom savezu nije pomoglo razriješiti spor definiran svojedobnim sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ.
Crna Gora je u vojnom proračunu bivše SFRJ, po službenim podacima, sudjelovala s prosječno 1,9 posto (1987. godine s 0,9 posto, a 1989. s točno 2 posto), a nakon raspada savezne države domogla se čak 86 posto nekadašnjeg brodovlja i opreme JRM.
Ministarstvo obrane Crne Gore u proteklom je desetljeću rasprodalo, većinu plovila i naoružanja nekadašnje flote JRM-a (veći dio na crnom tržištu jer je riječ o ukradenoj robi) te prema neslužbenim procjenama uprihodilo više od 300 milijuna eura.
Prema izračunima MORH-a, bilanca ukupne vrijednosti vojne imovine koju prema sukcesijskom sporazumu potražuje Hrvatska iznosi oko 10 milijardi dolara, od čega nam Crna Gora duguje dvije milijarde, a osam milijardi Srbija.
Vlasništvo nad “Jadranom”, čija je povijest ispisana isključivo u hrvatskim lukama i pod hrvatskim zapovjednicima, nadilazi puko imovinsko pitanje i zadire u sferu naše pomorske časti i tradicije.
Hrvatska diplomacija dugo je eskivirala poduzimati ikakve radnje na tragu aktivne borbe za vlasništvo nad slavnim jedrenjakom, najljepšim plovilom Mediterana.
Na prolavi 200 godina bitke kod Trafalgara Velike Britanije je 2005. priredila veliki defile brodova kojem je nazočila i kraljica. U defileu je bilo većih i moćnijih brodova od Jadrana, ali kad se Jadran pojavio na britanska kraljica se digla i zapljeskala.
Suradnja o pravima manjina
O dokumentu Clade Crne Gore se podsjeća se i da tijekom nedavnog posjeta crnogorskog ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića Zagrebu, postignut dogovor da se obnovi rad Međuvladinog mješovitog odbora za provođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj, koji je bio u zastoju od 2018.
“Time će se ostvariti suradnja u pitanjima koje imaju nemjerljivi značaj za položaj i ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih zajednica u obje države, a koji predstavljaju kvalitetnu poveznicu koja obogaćuje ukupne bilateralne odnose”, navedeno je u dokumentu crnogorske vlade.
Hina/Foto: Wiki
