“Čin inauguracije je državni ritual, nije predsjednikova privatna fešta, nije rođendanska proslava u kojoj svatko sam odlučuje i bira goste po vlastitom izboru.”
Inauguracija Zorana Milanovića simbolički će najskromnija od svog dosad i prvi put na “radnom mjestu”, u Uredu predsjednika RH, jer je odlučio prekinuti tradiciju održavanja svečanosti na Trgu sv. Marka.
U intervjuu za Dnevnik NoveTV rekao je:
– To je jedan čin, moraš preuzeti dužnost, jedino što Ustav kaže da to moraš učiniti polažući prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda, i to je sve. To se, dakle, može učiniti na stotinu načina.
– Prvi put na svečanosti neće biti stranih državnika. Odustanak od tradicije formalno se ne može osporiti, smatra i prof. dr. Mato Palić s katedre za ustavno pravo osječkog Pravnog fakulteta.
Milanović je rekao kako će na inauguraciju pozvati aktualnu predsjednicu, uži kabinet Vlade, predsjedništvo Sabora, predsjednika Vrhovnog suda, načelnika Glavnog stožera, ljude koji su bili s njim u kampanji, a kojih je jako malo, i suprugu, a na spomen djece, sa smiješkom je uzvratio:
– Ne vjerujem da će oni doći.
Lidere drugih zemalja neće zvati, a izričito je napomenuo kako će zvati predsjednika Vrhovnog suda jer je to predsjednička ovlast, ali ne i glavnog državnog odvjetnika, u čijem je protokolarnom rangu, uzgred, i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Ali, ni vjerske dostojanstvenike.
Palić upozorava na zakonske odredbe zbog kojih bi bilo “apsolutno primjereno da svi ustavni suci budu pozvani na polaganje prisege kao što su i do sada bili”.
– Vjerujem da će biti pozvani svi suci Ustavnog suda, jer točno je da Ustav propisuje da predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda polaže svečanu prisegu, ali i da se prisega i njezino polaganje uređuju zakonom. A Zakonom o izboru predsjednika RH propisano je da se svečana prisega polaže pred Ustavnim sudom, kazao je za Večernji list predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Šeparović je komentirao i temu lente.
– Ustavni sud tu nema nikakvu ulogu, odnosno u tom će pogledu poštovati volju izabranog predsjednika. Činjenica jest da je Zakonom o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH propisano da predsjednik nosi lentu u svečanim prilikama, ali što se tiče inauguracije Ustavni sud i ja kao predsjednik imamo jedino ulogu u pogledu prisege i toga da se striktno poštuje tekst prisege, kaže Šeparović.
Predsjedničku lentu Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu koristili, dok ju je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec na svečanoj inauguracij uručila Kolindi Grabar-Kitarović, ali je ona ni tada, a ni poslije nije nosila.
Iako Zakon o grbu, zastavi i lenti predsjednika RH, neizmijenjen od 1990., propisuje da taj “znak predsjedničke časti” predsjednik RH nosi na Dan državnosti, pri predaji priznanja, kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika i u drugim svečanim prilikama.
– Ima li veće svečane prilike od inauguracije, pita Palić, napominjući kako praksa prethodnika ide na ruku Milanoviću, a i novčane kazne propisane su samo za kršenje odredbi o grbu i zastava, a ne i za lentu.
– Međutim, loša je poruka što izabrani predsjednik unaprijed govori da ne podržava nošenje lente te iz zakona bira što mu je prihvatljivo, a što ne. Zakon ne propisuje da predsjednik “može” nositi lentu, već da je “nosi” pa je loša poruka ako to ne poštuje, a priseže na poštivanje Ustava i zakona – kaže Palić.
Na izjavu Josipovića kako se nošenje lente izobičajilo, Palić kaže kako se na taj način može popuniti tzv. pravna praznina, ali ne može “običaj” promijeniti pravnu normu.
Dodao je i da je Milanović kao premijer bio u prilici tu normu promijeniti ako smatra da ju je pregazilo vrijeme. ‘To nije rođendanska fešta’
I sam Milanović u srpnju je i predsjednici očitao lekciju oko ćirilice u Vukovaru kad je napisao: “Ustav i zakoni mogu ti se sviđati ili ne sviđati, ali dok su na snazi, moraš ih poštivati.”
U Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (članak 26.) definira da predsjednik Republike Hrvatske nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske:
a) na Dan državnosti;
b) pri predaji priznanja;
c) kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;
d) u drugim svečanim prilikama
M. Marković/Foto:press
