I HRT je u svoj program uključio ankete HRejting! Sinoć su u Dnevniku objavili prvo istraživanje koje je za nacionalnu televiziju provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica.
HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa je provedena je od 13. do 18. ožujka.
Anketu je analizirala novinarka HRT-a Tatjana Munižaba, a prvo pitanje je bilo što bi i hrvatski birači, prema HRejtingu, napravili s hrvatskim brodogradilištima?
U jednoj rečenici – ne bi ih više plaćali!
Treba li se brodogradnja i dalje financirati iz proračuna?
Na to pitanje samo 29,0% ispitanika reklo je “da”, a čak 56,6% – ne! Ne zna 14,3%.
I sad najzanimljiviji dio: Financiranje brodogradnje i izbor stranke
Čak 65,7% HDZ-ovih birača stalo je na stranu ministra financija Zdravka Marića i protiv je daljnjeg proračunskog spašavanja brodogradnje, a njih 19,7% sklonije je pomaganju koje zagovara ministar gospodarstva Darko Horvat.
Da brodgradnju ne treba dalje financirati iz proračuna, smatra i gotovo 60% birača SDP-a te 59% birača Živog zida.
Zanimljivo je da birači stranaka koje sebe nazivaju suverenističkima, poput Neovisnih za Hrvatsku ili Mosta – ne žele da država dalje financira brodogradnju. Mostovih čak 82,4%!
Jedini koji su za državnu intervenciju, logično, birači su IDS-a – njih gotovo 70%.
Koje razloge za financiranje iz proračuna i protiv navode ispitanici?
Za najviše, 26,5% ispitanika, spašavanje radnih mjesta glavni je argument za nastavak spašavanja brodogradnje iz državne blagajne. Malo manje, 23%, smatra da su problem nesposobne uprave, pa uz postavljanje sposobnijih i uvođenje reda brodogradnja za njih ima budućnost. Oko 21% smatra da je brodogradnja naša jedina velika industrija ili da Hrvatska treba ostati pomorska zemlja.
Zašto ne treba više financirati brodogradnju iz proračuna?
Većina onih koji su protiv nastavka državnih potpora kažu: “Previše smo i dosad uložili u brodogradilišta – njih gotovo 46%. Oko 9,7% smatra da je domaća brodogradnja trajno uništena, a 7,6% da smo brodogradilišta trebali odavno zatvoriti.
Pred nama su europski izbori, održat će se potkraj svibnja, Hrvatska ulazi u dinamičan izborni ciklus pa su političke stranke već uvelike u neslužbenoj kampanji. Kako je ta kampanja utjecala na njihov trenutačni rejting?
Redoslijed političkih stranaka u Hrvatskoj kao da je zacementiran pa ga neki recentni događaji, poput izbora u Ličko-senjskoj županiji ili afere ne uspjevaju narušiti. Prema HRejtingu, da su danas izbori, izborni prag prešle bi samo četiri stranke.
HDZ koji podupire 27,8%. Drugi je SDP s podrškom 16,5%. Treći je Živi zid koji uživa potporu 10,6%, a izborni prag još prelazi Most sa 6,4%.
U skupini iznad 3% potpore su HSS s 3,8%, Neovisni za Hrvatsku s 3,5% i nedavno registirani Start Dalije Orešković s 3,2% potpore.
Ispod 3% su stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Glas ima 2,5%, na 2,4% je Pametno, a iza njih vladajući HNS.
Hrast koji je u Sabor ušao preko HDZ-ove liste uživa potporu 1,7% birača, a IDS bi u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici dobio 1,3% glasova. Ispod jedan posto su HSLS i HSU, a svi ostali dijele 3% glasova. Neodlučnih birača prema HRrejtingu je 11,3%.
Iako smo cijelo vrijeme, gledajući HRT-ov prilog, mislili je riječ o anketama za EU parlament, HRT je na kraju najavio da će u sutrašnjem Dnevniku objaviti kako kod birača kotiraju stranke i koalicije koje su najavile izlazak na europske izbore, a dobivene će glasove pritom preračunati i u mandate.
Malo se se zbrčkali oni na HRT-u. Iako su cijelo vrijeme govorili o EU izborima, bit će da ovo podaci iz anketa za Sabor.
M. Marković/Foto:hrt
