Članica zagrebačke Gradske skupštine Rada Borić protivi se preimenovanju Trga maršala Tita u Zagrebu.
“Godinu 2017. bismo trebali živjeti baveći se stvarima koje se tiču života građanki i građana. Čini se da tema Tito dobrim dijelom služi da se zamagle stvarni problemi, pa se stoga radije bavimo povijesnim, pitanjima, i to na pogrešan način”, rekla je Rada Borić u intervjuu za Novi list.
Ova dugogodišnja aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ljudska prava odlučila je ući u aktivnu politiku krajem 2016. te je postala potpredsjednica Nove ljevice. Borić tvrdi da je oko preimenovanja trga bio raspisan referendum ime Trga maršala Tita u Zagrebu se ne bi promijenilo.
“Građani ne bi izašli u dovoljnom broju. Za referendum trebate imati izlaznost od 50 posto plus jedan glas, a toliko ljudi ne izlazi ni na izbore. Stoga se moralo istrgovati Trgom. Energija koja se potrošila oko promjene imena Trga trebala se utrošiti na nešto drugo”, kazala je Borić za Novi list. Dodala je kako se energija mogla usmjeriti na podatak Državne revizije koja je ustanovila da je oko 80 posto pretvorbe i privatizacije napravljeno na nelegalan način. Također se energija koja se troši na preimenovanje jednog trga mogla usmjeriti na očuvanje javnog interesa spram pomorskog dobra ili kreiranja porezne politike koja bi smanjila nejednakosti.
Micanje Titovog trga, po njoj bi bilo svrtavanje Hrvatske na gubitničku stranu u Drugom svjetskom ratu. “Zato što je to, simbolički, brisanje ne samo uspješnog vođe narodnooslobodilačke borbe već i saveznika pobjedničke antifašističke koalicije, a time i rehabilitacije jedne druge vizije kontinuiteta hrvatske državnosti. Zato što je činjenica da Hrvatska sigurno ne bi izgledala, teritorijalno, kako izgleda danas da je bila gubitnicom. Tito je Hrvatskoj uspio vratiti one dijelove koje je NDH poklonila Italiji. Da smo bili gubitnici mi danas sigurno ne bismo imali Istru, dio Dalmacije, otoke, Rijeku”, objasnila je Borić.
Rekla je i da je teško spriječiti mlade da odu iz Hrvatske ako se otvara malo radnih mjesta, a kada se otvore nesigurna su i na određeno vrijeme, navela je kako je u Hrvatskoj i SDP zagovarao fleksibilizaciju zakonodavstva.
“Lijeve stranke ne smiju zagovarati fleksibilizaciju rada, autsorsing. Kada se iz Hrvatske u dvije godine iseli preko 150.000 ljudi, mahom mladih i obrazovanih, treba se pitati zašto birači glasuju za one iste stranke i politiku koja je dovela do odlaska iz zemlje”, pita se Borić.
MP/Foto:cropix
