Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe prije 82 godine, obilježen je u četvrtak u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Anja Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj – “pobjeda nad fašizmom i uspostava mira”.
Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a osobito zbog mladih.
“Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica”, dodala je.
Šimpraga smatra da je, premda razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu, vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu, prisjetimo se nevinih žrtava, što možemo ako se svi zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.
Spomen-park Brezovica 2023. Vlada RH organizirala je obilježavanje Dana antifašističke borbe
Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili spremni i umrijeti, no simbolički podržavati partizane nije dovoljno.
Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj “zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj”.
“Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači – vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji”, dodala je.
Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. “Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati ‘Po šumama i gorama’, a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom”, poručila je.
‘Tuđman bez dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav’
Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni. “Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog”, napomenuo je
“Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu”, dodao je. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.
‘Ustašofilske tendencije sve agresivnije’
Za njega je to “izraz politikantskog licemjerja, plašt kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustašofilske tendencije” pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija.
“Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi”, ustvrdio je Habulin.
Ocijenio je da je krajnje vrijeme “da se odupremo povijesnom revizionizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja”, naglasio je. Svečanost je uveličao Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH.
Peternel kaže da se slavi se teror
U Brezovici su bili i Igor Peternel, predsjednik Domovinskog pokreta Grada Zagreba i potpredsjednik Gradske skupštine te povjesničar Josip Jurčević, koji je ujedno i nacionalni koordinator odbora Domovinskog pokreta koji su održali konferenciju za medije.
Peternel je kazao kako se trebamo zapitati što to danas slavimo u Brezovici. Upozorio je da se danas slavi osnivanje partizanskog odreda te da se zapravo slave teror i ljudi koji su Hrvatsku okupirali i držali u okupaciji, kako tvrdi: neki će reći do 1990. a neki će reći i do dan danas.
“Tu se radi o zatiranju ljudskih prava, o zatiranju sloboda, o odbijanju suočavanja s komunističkom prošlošću, a što su preporuke koje su donijele i europske institucije, Europski parlament i Europsko vijeće, a mi to sve odbijamo. Tražimo da se konačno otvore arhivi, da se vide, da se popišu, da se konačno zna broj žrtava komunističkog terora, da se zna tko je gdje bio, da se zna tko je što radio i da se provede bar načelna, simbolička lustracija”, rekao je.
Šimpraga se nada da će državni vrh doći
Šimpraga je u izjavi medijima nakon obilježavanja kazala kako se nada da će iduće godine biti prilike da se na svečanosti pridruže i predsjednik države i premijer. “Meni, lično, kao Dalmatinki ovaj dan znači puno”, kazala je.
“Posjećujem i Dan Ustanka u Srbu svake godine, ali posjećujem i mjesta gdje su stradali ljudi u Drugom svjetskom ratu”, dodala je čestitavši Dan antifašističke borbe svim građanima.
Na pitanje novinara o izostanku premijera, Šimpraga je objasnila da svi imaju obaveze te ih podijele međusobno. “Prošle godine je u premijerovo ime bio ministar Malenica, ove godine sam ja. Iduće godine, nadam se da će biti prilike da nam se pridruži državni vrh, odnosno predsjednik države i premijer”, kazala je.
‘Gradonačelnica ima pravo na stav’
Rekla je i da se u Brezovici okupio velik broj ljudi, dužnosnika, antifašista te da su poslali određene poruke na što imaju pravo. “Gradonačelnica je danas bila izaslanica predsjednika Republike Hrvatske. Ima pravo reći i iskazati svoj stav, isto tako u ime Vlade RH obratila sam se ja”, komentirala je potpredsjednica Vlade pitanje novinara o današnjem govoru gradonačelnice Siska povodom Dana antifašističke borbe u Brezovici.
Šimpraga je poručila da je svake godine kao članica vijeća i pripadnica srpske zajednice išla na Dan ustanka. “Ovisno o obavezama koje imam sada kao potpredsjednica vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, ako bude prigodno i ako se tako odlučimo, naravno da ćemo ići”, zaključila je.
Hina/Foto: pxll
