Markotić: ‘Bilo bi šteta dobiti virus, a cjepivo je nadomak ruke’

16 siječnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljeviću Zagrebu, izjavila je u Intervjuu tjedna, emisiji Hrvatskog radija, da se koronavirus u proteklih godinu dana jako raširio po cijelom svijetu.



Govorila je i o epidemiološkoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa, cijepljenju, mutantima virusa i epidemiološkim mjerama.

Markotić je istaknula da pada broj oboljelih i da to puno znači i za bolesnike jer mogu dobiti bolju skrb, ali i za zdravstvene djelatnike koji su bili pod velikim pritiskom. Napominje da su još uvijek zimski mjeseci te da još najmanje treba do početka ožujka da vrijeme bude nešto toplije jer je ovo vrijeme koje pogoduje kapljičnim bolestima.

Naglasila je da je mnogo faktora koji utječu na širenje virusa, ali i da se određenje promjene događaju i u njemu. Važni su i naseljenost određenih područja i starost osoba koje su izložene infekcijama.

‘S druge strane svjedočimo da dok je situacija jako teška nitko ne propituje mjere. Onog trenutka kada se vidi da situacija popušta i pada broj inficiranih i broj umrlih, odmah se počnu propitkivati i mjere i oni koji donose mjere. Vidjeli smo i u drugim državama koje su si dopustile malo više opuštanja da je situacija ponovno loša, uz prodor virusa koji se brzo širi, kazala je i dodala da je u mentalitetu ljudi vidljivo i to da su spremni na opuštanje čim vide da je situacija nešto bolja. Postoje određene struke, djelatnosti, koje su nažalost više pogođene ovim zatvaranjem. Jedan dio njih je uspio naći alternativu da na neki način, ako ništa, preživi, a jedan dio ne uspijeva’, kaže Markotić i dodaje kako nema ništa što nema svoju cijenu.

‘I kada uzimate lijek, on će vas u većini slučajeva izliječiti i zaštititi. Ali može imati i nuspojave, štetna djelovanja. Pa čak i kada znate da određeni lijek ima veća štetna djelovanja, uzet ćete ga jer će vam on spasiti život, a pristajete na onaj dio gdje će taj lijek izazvati neke posljedice po vas, koje mogu biti možda i trajne’, kazala je. Na pitanje hoće li i cijela veljača biti pod restrikcijama, Markotić je kazala da se situacija prati, a mjere nisu zacementirane.

‘Sve ono što se bude moglo i pokušalo postepeno otpuštati, kao što smo radili i u onom prvom valu, sigurno će se činiti i sada. Sada imamo jedino dodatni problem jer je puno toga više. Virus se u ovih godinu dana jako raširio po cijelom svijetu. Drugo, kako mi njemu stvaramo prepreke, tako i on nalazi svoje nove puteve u promjenama i genetskim. Nalazi način kako da se brže širi. To je jedna igra između nas i virusa koja traj, izjavila je.

Hrvatska nije otok

Govoreći o incidenciji Markotić je rekla da je Hrvatska među državama koje nisu inzistirale na tzv. semaforu. Napomenula je i da Hrvatska nije otok te da je nama važno i kakva je situacija u Austriji, BiH, Sloveniji…

‘Važno je i koje je doba godine, hoćemo li imati turiste, hoćemo li na putovanje, jesu li neki blagdani, jesu li nekakve aktivnosti gdje će ljudi biti mobilniji. Mobilnost je ta koja jako pogoduje širenju virusa. To su one nijanse gdje nekad pokušavate biti bolji, nekad uspijete, nekad niste baš 100% najbolji. Nema toga tko je u ovih godinu dana bio savršen. Vidjeli ste da smo mi jedno vrijeme bili među najboljima na svijetu, a onda jedno kratko razdoblje među skoro najlošijima. Isto to doživljava i većina drugih država. Ima nažalost i onih koji su stalno jako loši i onih koji više manje zbog nekih demografskih i socijalnih karakteristika se drže dobro’.

Markotić razumije da je vrlo teško živjeti u neizvjesnosti. Naglašava je ‘iznimno optimistično što postoji cjepivo’.

Potresom pogođena područja

Govorila je i o epidemiološkoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa i podsjetila da nakon potresa u Zagrebu u ožujku u glavni grad nije mnogo ljudi dolazilo iz svih dijelova Hrvatske kao što je to slučaj s Banovinom.

‘Na području Sisačko-moslavačke županije i prije potresa je jako počeo rasti broj zaraženih. Onda se dogodio potres. Jako puno ljudi iz najboljih namjera obilaze to područje i samoinicijativno dolaze iz svih dijelova Hrvatske ne bi li pomogli. Mislim da ćemo tu malo na dulje staze gledati kakve će biti posljedice. Ali opet, sada je drugačija situacija jer imamo cjepivo i brze antigenske testove, što sve skupa nismo imali u vrijeme prvog potresa. Nisam toliko pesimistična što se tiče situacije, ali vjerujem da bi neke povećane brojeve mogli tu vidjeti, ali i širenje virusa po drugim sredinama iz kojih su ljudi dolazili’ istaknula je.

Kako postići kolektivni imunitet od koronavirusa?

Na pitanje je li kolektivni imunitet mit ili stvarnost Markotić kaže da nije mit, već da je pitanje s čim i kako se to može postići. Spomenula je primjer ospica i kazala da je i to kapljična bolest ‘koja se može prenositi na sličan način kao i Covid-19’.

‘Godinama i stoljećima je jako puno ljudi obolijevalo i umiralo, dok nije došlo cjepivo. Kada se postigao s cjepivom kolektivni imunitet onda smo uspjeli zauzdati ospice.

Gripa se prenosi na sličan način, ali tu imamo situaciju da se virus mijenja. Dakle, njegov genom je sastavljen iz više dijelova, a takvi virusi su podložni češćim promjenama. On se mijenja i nikad kolektivni imunitet nije postignut i neće se postići na način da veliki broj ljudi gripu preboli. Zato imamo cjepiva te pratimo virus i njegove promjene tako da svaki put uspijevamo vrlo adekvatno cjepivo proizvesti. Tamo gdje je procijepljenost velika, imamo veliku zaštitu.

S Covidom su sada dva pitanja – koliko će ljudi biti spremni na cijepljenje, jer smo vidjeli da pogađa sve skupine, a najfragilniji su oni stariji s dodatnim kroničnim bolestima.

Druga je stvar, kako će njegove promjene i njegovom genomu utjecati na cjepiva. Mutanti virusa zabilježeni su u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, nekoliko u Grčkoj, 30-ak u Francuskoj i Italiji, a u Hrvatskoj za sada još nismo potvrdili njegovo postojanje. Na njegovo širenje utječe mobilnost ljudi’, istaknula je Markotić. Potom je slikovito komparirala dosadašnji virus i njegov mutant.

‘Ako će virus, koji je kružio cijelo ovo vrijeme zaraziti sto ljudi, onda će mutirani zaraziti 170 ljudi. Ili, što se tiče brzine širenja, ako dosadašnji virus “vozi” 100 kn/h, a mutirani 170 km/h, onda znači da onaj koji ‘vozi’ 100 kn/h pređe 100 kilometara na jedan sat, a ovaj od 170 km/h preći će 100 km za 25-30 minuta’, pojasnila je. Smatra da kampanja za cijepljenje nije agresivna, da službeno još nije niti počela te da će ju najbolje predstaviti oni, poput nje, koji su se cijepili.

Kaže da je ona u početku predviđala da bi bile potrebne tri godine za razvoj cjepiva, ali da je to mišljenje nasreću bilo krivo i da je mnogo razloga zašto se cjepivo uspjelo proizvesti u godinu dana.

‘U ovom trenutku dogodilo se da se cijeli svijet znanstveni i tehnološki udružio u tome da se izniman veliki broj ljudi se uključi u proizvodnju i razvoj. Ogromni novci su bili dati da se razvije to cjepivo. A pojavila se i tehnologija, koju je u suštini prva započela kreirati Moderna, a to je taj messenger RKA. Ovo je za njih bio idealan virus da pokažu da je ta tehnologija dobra, kvalitetna i učinkovita i da se s njom jako brzo može doći do tog cjepiva. U svemu tome malo nekad mrvicu morate imati sreće’.

Odgovarajući na pitanje o tome za koje bi se vrijeme u Hrvatskoj moglo završiti cijepljenje te hoće li biti dovoljno cjepiva, Markotić je kazala da će to ovisiti o proizvođačima.

‘Definitivno ne može biti odmah dovoljno cjepiva za cijeli svijet, da svi postignu 70 posto procijepljenosti. Proizvodnja ima svoje vrijeme. Procijepljenost ovisi i o raspoloženju ljudi koji se trebaju cijepiti. Za sada ide jako dobro zato što se cijepe zdravstveni djelatnici, rizične skupine koje su sve dodatno motivirane za cijepljenje.

Druga stvar je ova teška situacija koja je bila u zimu i jesen. Ona je pomogla da ljudi osvijeste koliko teških oblika bolesti je bilo i koliko je smrtnih ishoda bilo te da je važno cijepiti se. Kako se budu popuštale mjere sigurno ćemo imati manji broj zainteresiranih tijekom ljeta kod mlađih osoba, a prema jeseni će ta zainteresiranost rasti. To je nešto što je uobičajeno i s tim računamo.

Hrvatska se dobro nosi s dinamikom cijepljenja. Da imamo više cjepiva, mogli bismo se cijepiti brže. Međutim nije u našoj moći da dobijemo više’, kazala je Alemka Markotić.

R.I. /Foto:hrt

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •