“Srbija ne vodi hibridni rat, već kupusaru od politike jer se ne može odlučiti hoće li biti proeuropska ili proruska”, rekao je danas predsjednik Zoran Milanović, komentirajući mogućnost da Hrvatska stavi tu temu na dnevni red idućeg samita NATO-a.
Ministar obrane Ivan Anušić rekao je jučer da Hrvatska želi govoriti o hibridnom ratu i djelovanju ruskih saveznika u jugoistočnoj Europi na idućem samitu NATO-a u srpnju u Washingtonu, jasno aludirajući na Srbiju kao saveznicu Rusije u hrvatskom susjedstvu.
“To je u mojoj ingerenciji, da se nitko ne uvrijedi. Ja bih trebao ići na taj samit”, rekao je Milanović novinarima.
“Srbija sama ne zna što hoće. To nije nikakav hibridni rat, to je nekakva kalja, kupusara od politika. Dosta godina vode politiku izrazito proeuropski, onda izrazito proruski, a narod striže ušima. Nažalost, tako je”, naglasio je hrvatski predsjednik.
Dodao je da je to tema o kojoj se inače raspravlja na samitima u Bruxellesu, ali da to neće biti slučaj i na samitu NATO-a.
“U NATO-u nas nitko ništa ne pita”
“O tome se sigurno neće raspravljati na samitu NATO-a jer tamo i tako govori tko god što hoće, a odluke se donose puno prije ili paralelno od samita. Nitko nas ništa ne pita”, rekao je Milanović.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić se u srijedu pohvalio novom pošiljkom naoružanja koje je Srbija kupila od Rusije.
Na sastanku ministara obrane NATO-a u četvrtak u Bruxellesu su ključne teme bila ruska agresija na Ukrajinu, jačanje vojnih kapaciteta zemalja članica te pripreme za summit u Washingtonu u srpnju, na kojem će biti obilježena 75. godišnjica postojanja NATO-a.
Ministar obrane RH Ivan Anušić je nakon sastanka Vijeća NATO-a u Bruxellesu na razini ministara upozorio na hibridno djelovanje ruskih saveznika na jugoistoku Europe, misleći na Srbiju koji nije imenom spomenuo. Najavio je da će Hrvatska tražiti da se o toj temi posebno raspravlja na summitu u Washingtonu na ljeto.
– Na samitu u Washingtonu želimo osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe. Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema, koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u – rekao je hrvatski ministar obrane.
Anušić je dodao da se sa takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti te, kako ih je nazvao, ‘deklarirane i nedeklarirane saveznike Rusije‘, da to rade. Poručio je da takvi ne mogu sjediti na dvije stolice.
Na stalne napore Rusije za dizanje tenzija na zapadnom Balkanu upozorio je u srijedu u Bruxellesu i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana, govoreći u pododboru Europskog parlamenta za obranu I sigurnost. Spomenuo je pokušaje dizanja tenzija na Kosovu I BiH, ali i pokušaje Rusije da hibridnim ratom i dezinformacijama stvori podjele i u Sjevernoj Makedoniji te Crnoj Gori, koje su članice NATO-a.
M. Marković/Foto: pxll
