Ministar obrane Mario Banožić jučer je tijekom rasprave potvrdio kako hrvatske vlasti znaju tko je ispalio dron koji je prije osam i pol mjeseci pao na Zagreb.
“Članice NATO-a preko kojih je dron preletio taj podatak označile su oznakom tajnosti, a to je učinila i hrvatska Vlada”, odgovorio je ministar obrane zastupniku Domovinskog pokreta Stipi Mlinariću na njegovo pitanje je li danas poznato odakle je dron doletio i tko ga je ispalio.
Mlinarić je pritom naglasio kako je u manje od 24 sata od pada raketa na Poljsku bilo poznato tko ih je ispalio i odakle su stigle, a do danas se ne zna tko je ispalio dron koji je skoro pao u centar Zagreba.
Banožić je na to priznao kako u Vladi dobro znaju tko je i odakle poslao dron, ali je na taj podatak stavljena oznaka tajnosti.
Kronolgija slučaja
Dana 10. ožujka 2022. u 23:01 po srednjoeuropskomu vremenu, neidentificirana izviđačka bespilotna letjelica, Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje pala na Jariunu u Zagrebu. Tupoljev Tu-141, bespilotna letjelica ) sovjetske proizvodnje, teška je gotovo šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg joj se također programira i putanja leta. Domet je 1000 km.
Bespilotna letjelica ušla je u rumunjski zračni prostor oko 23:23 , gdje su ga promatrale Rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je 3 minute.
Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor sljedećih 40 minuta, gdje ju je promatralo i Mađarsko ratno zrakoplovstvo. Naposljetku ušla je u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara, gdje ju je primijetio hrvatski vojni radar.
Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, srušio se oko 50 m od Studentskoga doma Stjepan Radić. Udar bespilotne letjelice oborio je jednog čovjeka s bicikla i oštetio 40 automobila parkiranih u blizini.
Istraga
Hrvatska civilna i vojna policija brzo je označila opseg nesreće. Sljedećega jutra, američki analitičar Tyler Rogoway identificirao je letjelicu i izjavljuje kako se najvjerojatnije radio o Tupoljevu Tu-141 iz sovjetskoga razdoblja, što je također potkrijepljeno ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvijezde pronađene na razbacanim krhotinama u blizini mjesta udara. Na obližnjim stablima visjelo je i nekoliko padobrana.
Tijekom 12. ožujka, Hrvatska je vojska nastavila s iskopavanjem preostaloga većega dijela ruševina, koji je bio zabijen u zemlju. Krhotine su odvezene na analizu.
Istoga dana, načelnika Glavnog stožera Hrvatske kopnene vojske brigadir Vlado Kovačević izjavljuje kako je pronađena crna kutija iz letjelice te kako neki fragmenti upućuju na mogućnost da je u zrakoplovu bio i eksplozivni uređaj.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nesreću je opisao »ozbiljnim incidentom« i dodao »da u takvim situacijama ovisimo o zapadnim saveznicama«.
Premijer Andrej Plenković izjavio je 12. ožujka da je “to čista i jasna prijetnja i tu se moralo reagirati i u NATO-u i u EU. Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati niti bi se ona smjela dogoditi. Ovo je moglo pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj.” Primjer je o situaciji napisao pismo glavnomu tajniku NATO-a.
Pilot Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva Ivan Selak kritizirao je sporu reakciju Zapovjednoga centra NATO-a u Torrejonu u Španjolskoj. U isto vrijeme u Hrvatskoj je trajala polemika je li dron bio naoružan, je li nosio eksploziv, koje vrste i koju količinu.
Premijer Andrej Plenković kazao je da je letjelica bila naoružana i da je došlo do eksplozije.
“Pronađen je upaljač, pronađeni su geleri, nedvojbeno je utvrđeno da je letjelica koja je inače namijenjena za izviđanje bila namijenjena da nosi i oružje. Ono što je sigurno to je da je bilo eksplozije i da se ona dogodila u tlu. Pronađeni su dijelovi te bombe, uspoređeni sa sličnim dijelovima bombi koje postoje”, rekao je Plenković.
Ukrajinci su demantirali da je dron njihov. Savjetnik ukrajinskog ministra obrane Markijan Lubkviskyi u izjavi hrvatskim medijima demantirao je da bespilotna letjelica koja se srušio u Zagrebu pripada Ukrajini.
U naknadnoj reakciji, na pisanje ruske novinske agencije TASS, Državna služba za specijalne komunikacije Ukrajine, također je ustvrdila kako dotični UAV posjeduju i ruske i ukrajinske oružane snage. Međutim, prema njima, ukrajinske inačice bespilotnih letjelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske inačice imaju oznaku crvene zvijezde kakvu je imao i dron koji je pao u Zagrebu.
Rusko veleposlanstvo u Zagrebu također je zanijekalo vlasništvo nad srušenom letjelicom, rekavši da je “dron proizveden na području Ukrajine” te da ruske oružane snage takve bespilotne letjelice nisu koristile još od 1991. godine.
