MISTER ZVAN NULA POSTO: Manipulacije Državnog odvjetnika Cvitana pred raspravu u Saboru

svibanj 22, 2016 maxportal
Share Button

GLAVNI državni odvjetnik Dinko Cvitan podnio je Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015.g. , pa je Izvješće o radu državnih odvjetništava uvršteno u dnevni red za raspravu pred saborskim zastupnicima.



Međutim, Izvješće Dinka Cvitana nije prošlo ni pred Ministarstvom pravosuđa, a niti je prošlo Vladu Republike Hrvatske pa je iz tog razloga odgođeno i ispitivanje glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana pred saborskim odborom za pravosuđe te je do daljnjeg odgođena i saborska rasprava o izvješću DORH-a za 2015.godinu.

Prema riječima više saborskih zastupnika iz različitih političkih opcija, uslijedit će detaljna rasprava o radu Državnog odvjetništva koja će se odnositi na rad pravosudnih tijela u proteklom razdoblju što je već duže vrijeme kamen spoticanja pozicioniranju Republike Hrvatske u Europskoj uniji kao uređene pravne države.

Europska komisija je u više navrata tražila veći angažman Hrvatske u uređenju zakona i propisa kojim će se jamčiti pravna sigurnost ulagačima i provoditi učinkovitija borba protiv korupcije i organiziranog kriminala na svim razinama.

Više puta u proteklih nekoliko godina bilo je podosta primjedbi Europske komisije na rad pravosuđa i neučinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a što je posebno eskaliralo sa slučajem tzv.“ lex Perković“ koji je narušio poziciju i ugled Hrvatske pred članicama EU.

Brojni su investitori, domaći i strani, uputili pritužbe Europskoj komisiji na rad pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj, ponajviše na rad državnog odvjetništva i sudova u predmetima obvezno-pravnih odnosa.

Najviše primjedbi se odnosi na sporost u radu pravosudnih tijela čiji postupci traju godinama čime se narušava pravna sigurnost ulagača i onemogućuje zaštita ulaganja investitorima, ali su brojne i ostale pritužbe vezane uz nepoštivanje zakonskih rokova za provođenje istraga i donošenje državno-odvjetničkih odluka, nepoštivanje zakona i propisa od strane pravosudnih tijela u državno-odvjetničkim i sudskim predmetima.

Kako saznajemo pred Hrvatski sabor pristigle su brojne prijave građana i pravnih osoba koje su saborskim zastpnicima dostavile opsežne materijale o brojnim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Državnog odvjetništva i pravosudnih tijela koje se još uvijek analiziraju uz koordiniran rad saborskih odbora, te nadležnih tijela i institucija.

Prema informacijama kojim raspolažemo saborski odbori donijeli su i neke zaključke kojim su nadležnim tijelima i institucijama podnijeli prijave koje se odnose na nezakonit i nepravilan rad državnog odvjetništva i sudova u pojedinim predmetima, a nakon čega će se odlučiti o daljnjim smjernicama kako bi se postigla zadovoljavajuća učinkovitost u radu pravosudnih tijela u cjelini.

CVITANOV PRIJEDLOG ZA UVOĐENJE TOTALITARNOG SUSTAVA!

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom Izvješću za 2015.g. predlaže da se izmjeni postojeći zakon kako bi po novom zakonu istraga mogla trajati neograničeno, pa stoga predlaže da rok za završetak istrage bude instruktivan, te da ne obvezuje državnog odvjetnika koliko će godina ili desetljeća provoditi istragu nad nekom osumnjičenom osobom, prisluškivati ga, pratiti, ispitivati.

Ovakav prijedlog predlagatelja u 21 stoljeću bi prethodno trebao predlagatelja odvesti u neku drugu, za njega nadležnu i mjerodavniju instituciju koja bi utvrdila što se to dogodilo sa predlagateljem. Zakonski rokovi su neproduživi, pa je tako u uređenim pravnim državama kojima pripada i Hrvatska, rok trajanja istrage određen zakonom. Takvo što je poznato i prosječnom pravniku, pa bi trebalo biti poznato i pravnim ekspertima Dinka Cvitana koji su u Izvješće DORH-a za 2015.g. stavili ovakav prijedlog izmjena zakona..

Tužiteljstvo je stranka u postupku i dužno je postupati u zakonom propisanim rokovima koji su neproduživi, asvako drugačije postupanje tužiteljstva je kršenje zakona i prava obrane zajamčeno Ustavom i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Stoga je upravo nevjerojatan prijedlog koji se nalazi u Izvješću DORH-a za 2015.g., a oni koji su ga u izvješće stavili i Hrvatskom saboru predložili, trebali bi snositi odgovornost i odstupiti. Već i sam takav prijedlog državnog odvjetništva napad je na pravo i demokraciju, jer dati Državnom odvjetništvu neograničeno vrijeme provođenja istrage predstavlja najteži oblik narušavanja pravne sigurnosti.

U izvješću DORH-a se predlaže zakon koji će odrediti prekluzivan rok za podizanje optužnice uz instruktivan rok za završetak istrage, pa bi se uskoro pred Hrvatskim saborom glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan trebao očitovati na koji bi način njegov prijedlog bio primjenjiv u praksi.

Kako se može odrediti prekluzivni rok za podizanje optužnice u istrazi čiji su rokovi instruktivni? Čista manipulacija na hrvatski način, a članak takvog manipulativnog zakona po prijedlogu DORH-a vjerojatno bi trebao glasiti:

„Poželjno bi bilo da Državno odvjetništvo završi sa provođenjem istrage u primjerenom roku koji će odrediti sam glavni državni odvjetnik ovisno o složenosti pojedinog predmeta, a nakon što se istraga završi državno odvjetništvo će podnijeti optužnicu u roku od 15 dana od dana završetka istrage, ili najkasnije u roku kojeg će odrediti glavni državni odvjetnik“.

Ovakav prijedlog zakona zasigurno je upitan i za pravosuđe Sjeverne Koreje.

Nadalje, u Izvješću DORH-a za 2015.g. predlaže se i pravo žalbe državnom odvjetniku na sve odluke optužnog vijeća, podizanje optužnica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga bez obveze prethodnog ispitivanja okrivljenika i još mnogo prijedloga koji izazivaju zgražanje pravnih stručnjaka.

A naravno, uz sve to Državnom odvjetništvu je potrebno i nešto dodatnih proračunskih sredstava koja bi se koristila za poboljšanje učinkovitosti rada državnih odvjetništava.

Za informatizaciju sustava koji je već informatiziran, ali se ne koristi.
Za educiranje kadrova koji bi se koristili informatizacijskim sustavom koji postoji, ali bi ga trebalo nadograditi.

Za zapošljavanje novih kompetentnih kadrova po državnim odvjetništvima uz napomenu Državnog odvjetništva da postojeći kadrovi nisu educirani za vođenje predmeta, za korištenje informatizacijskog sustava itd.
Zatim za plaćanje sudskih vještaka i novih vještačenja, za opremu i adekvatne prostore, za edukaciju i učenje stranih jezika, za stručna savjetovanja….

A mi smo sve ove godine bili uvjerenja da su kadrovi Državnog odvjetništva zaposleni kao kompetentni i educirani za obnašanje državno-odvjetničkih poslova.

To se zove zabluda.

CVITANOVO IZVJEŠĆE O RADU DORH-a BEZ KONKRETNIH I POTPUNIH PODATAKA

Prema riječima pravnih stručnjaka i eksperata koje smo kontaktirali, Izvješće DORH-a za 2015.g. ne sadrži sve bitne elemente koje izvješće mora sadržavati.

Također, u izvješću DORH-a se navodi kako su podaci iz izvješća podložni promjenama, te da se ne može sa sigurnošću tvrditi da su prikazani podaci u Izvješću doista cjeloviti navodeći kako još uvijek nije potpuno izvršena informatizacija rada državnih odvjetništava u cijelosti iako se ista počela primjenjivati još prije nekoliko godina. Nepotpunost Izvješća se opravdava uz opasku državnog odvjetništva kako se brojni predmeti u kojim Državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku još uvijek upisuju ručno putem upisnika i bez elektronskog unosa podataka.

Tko bi Državnom odvjetništvu trebao osigurati unos podataka u elektronski sustav koji postoji i koji je plaćen novcem iz državnog proračuna? Zašto Državno odvjetništvo ne koristi elektronički unos podataka kojim bi se onemogućile zlouporabe u radu državnih odvjetnika?

Odgovore na ta pitanja treba bi dati upravo glavni državni odvjetnik koji je odgovoran za rad svih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj, jer brojne prijave protiv više odgovornih osoba USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu radi počinjenja kaznenih djela krivotvorenja službene dokumentacije i uništenja spisa, te ostalih zlouporaba i nepravilnosti u njihovom radu ukazuju da se ručno vođenje predmeta kroz upisnike primjenjuje upravo zbog mogućnosti manipulacija o čemu smo već ranije izvještavali.

U Izvješću DORH-a za 2015.g. nedostaju točni i pouzdani podaci o broju i statusu parničnih predmeta koji se protiv Republike Hrvatske vode pred Općinskim i Trgovačkim sudovima zbog čega se Izvješće o radu DORH-a ne može smatrati relevantnim pokazateljem, a niti se može utvrditi učinkovitost u radu državnog odvjetništva.

U Izvješću se ukazuje i na nekvalificiranost kadrova koji zastupaju državu pred sudovima, te neusklađenost u radu državnog odvjetništva sa agencijama, tijelima i institucijama koje ne dostavljaju realne pokazatelje o stanjima spisa u pojedinim predmetima.

Također, u Izvješću DORH-a se stavlja prioritet na rješavanje predmeta mirnim putem i kroz nagodbe gdje god je to moguće što će pridonijeti smanjenju troškova postupaka, te se ukazuje na odgovornost nadležnih državnih odvjetništava za rješavanje sporova mirnim putem.

ČLANAK 88 ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU, …!

Izvješće DORH-a koje sadrži 258 stranica konfuzno nabacanih podataka i raznoraznih tablica ne daje jasan pregled o broju i statusu predmeta od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te se navodi i obveza postupanja sukladno čl. 88 Zakona o državnom odvjetništvu kojim su nadležna državna odvjetništva u sporovima iznimne visoke vrijednosti gdje se treba se odreći tužbenog zahtjeva, priznat zahtjev protivne strane, zaključiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka, dužna izvijestiti Državno odvjetništvo koje će sa svojim mišljenjem bez odgode izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

Iz Izvješća nije razvidno jesu li nadležna državna odvjetništva i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske postupili sukladno čl. 88 Zakona o državnom odvjetništvu vezano uz sporove protiv države iznimno visoke vrijednosti, a niti je u Izvješću DORH-a evidentirano o koliko se sporova iznimno visoke vrijednosti radi.

ŠTO JE TO DRŽAVNO-ODVJETNIČKA ODLUKA PO TUMAČENJU DORH-a?

U Izvješću se navode podaci o broju donesenih državno odvjetničkih odluka u pojedinom razdoblju, a prema tumačenju DORH-a državno odvjetničku odluku predstavlja i „tužba, odgovor na tužbu i dr.“.

Zaista nije jasno, po kojem pravnom tumačenju odgovor na tužbu predstavlja državno odvjetničku odluku, jer prema takvom tumačenju bi proizlazilo kako svaki podnesak i očitovanje koje napiše pojedino državno odvjetništvo predstavlja „državno-odvjetničku odluku“.

Postavlja se sasvim logično pitanje, da li državni odvjetnici uopće znaju što je državno-odvjetnička odluka? Poslije ovog izvješća u to ne možemo biti sigurni.

Nadalje, iz Izvješća DORH-a nije razvidno niti kolika je vrijednost parničnih postupaka radi naknade štete koji se vode protiv Republike Hrvatske pred trgovačkim i općinskim sudovima sa obračunatim kamatama od dana podnošenja tužbe (tužbe protiv države podnijete u prethodnom razdoblju do 2014.g.). također, nije razvidno da se državno odvjetništvo ikada očitovalo o statusu pojedinih predmeta sa iskazanim mišljenjem o uspješnosti i vjerojatnosti dobivanja pojedinog spora, pa čak niti za one sporove koji po iznosu predstavljaju potencijalnu opasnost po državni proračun.

Tužbe protiv države koje datiraju iz razdoblja do 31.12.2014.g. nisu iskazane zajedno sa pripadajućim kamatama od dana podnošenja tužbi, a niti su u kumulativnom zbroju sa iznosima kamata i ostalih troškova prenijete u 2015.g.

Izvješće DORH-a za 2015.g. je sačinjeno kao da je DORH započeo sa radom dolaskom Dinka Cvitana na mjesto glavnog državnog odvjetnika 2014.g., te kao da se radi o novoosnovanoj „tvrtki“ koja je tek započela sa radom i ustrojem educiranih kadrova. Nema adekvatnog prostora za rad, nema educiranih kadrova, nema sredstava za plaćanje vještačenja, zakoni ne valjaju, zakonom uskraćene ovlasti tužiteljima.

Jednostavno rečeno, nema ničega i treba se krenuti ispočetka. Kao da je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan sve ove godine bio izvan sustava, te kao da je sustav ostrojio netko drugi, a ne on kao ravnatelj USKOK-a zajedno sa bivšim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.

Iz sadržaja Izvješću DORH-a za 2015.g. nemamo relevantnih saznanja o bitnim činjenicama koje mora sadržavati ovaj dokument koji predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti, već samo pritužbe glavnog državnog odvjetnika na nedostatak educiranih kompetentnih kadrova, nekorištenje informacijskog sustava, potrebu za dodatnim sredstvima državnog proračuna i izmjenu zakonskih odredbi kojim bi se državnom odvjetništvu dale još veće ovlasti.

Nigdje se u izvješću DORH-a ne spominje kolika je učinkovitost tužiteljstva u velikim sudskim procesima pokrenutim od 2009.g., a koji su zatrpali sudove sa stotinama tisuća stranica spisa? Koliki je postotak pravomoćno okončanih sudskih postupaka u tim velikim sudskim procesima koji su pokrenuti pri zatvaranju poglavlja 23?

Postotak je 0%.

A tko je bio glavna i odgovorna osoba Urada za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminalitea pod čijim su upravljanjem pokrenuti ti procesi?

D. Lukić/foto:pxll

Komentari
Share Button