Jesu li SMS poruke koje je Josipa Rimac, u aferi sofver, razmjenjivala s Gabrijelom Žalac zakonit dokaz. Visoki kazneni sud je odlučio predmet vratiti Župnijskom sudu na doradu jer analiza kojom su prihvaćene kao dokaz, nije potpuna.
Visoki kazneni sud (VKS) ukinuo je odluku kojom su odbijeni prijedlozi obrane Gabrijele Žalac da se dokazi koje je Europski ured javnog tužitelja (EPPO) prikupio protiv nje proglase nezakonitima.
Prema odluci VKS-a, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda morat će u ovom predmetu donijeti novu odluku koja će biti bolje obrazložena.
Prizivni sud je, ne navodeći identitete, priopćio da su prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijeni prijedlozi okrivljenika za izdvajanje rezultata pretrage mobitela kao nezakonitih dokaza, a čija je pretraga bila naložena u drugom kaznenom predmetu.
Prema pisanju medija, obrana okrivljenika je tražili izdvajanje poruka nekadašnje državne tajnice Josipe Rimac, sada Pleslić, a koje je razmjenjivala sa Žalac i u kojima se spominje AP.
VKS: Nema dvojbi o dopuštenosti upotrebe ”slučajnog nalaza”
VKS navodi kako je zagrebački Županijski sud utvrdio da su osporeni dokazi samostalno i izvorno pribavljeni dokazi za koje se saznalo na temelju zakonitog postupanja policije koje se temeljilo na zakonitim nalozima suca istrage.
”Dakle, da osporeni dokazi nisu niti direktno niti isključivo proizašli iz posebnih dokaznih radnji mjera tajnog slušanja i praćenja prema okrivljenici protiv koje se vodi drug postupak, a u kojem je naložena i provedena pretraga mobitela”, priopćio je VKS.
Zato je zagrebački Županijski sud, ističe VKS, odbio odlučivati o zakonitosti tih posebnih dokaznih radnji te je odbio prijedlog obrane da se pribave inicijalni nalozi suca istrage koji su doveli do provođenja posebnih dokaznih radnji protiv Žalac.
VKS dodaje da je zagrebački Županijski sud također utvrdio da korištenje osporenih dokaza, premda pribavljenih u drugom kaznenom postupku, ne predstavlja nezakonito ”prelijevanje dokaza” iz jednog predmeta u drugi, već postupanje sa ”slučajnim nalazom” u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP).
Prema VKS-u, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je pretraga doma i drugih prostora u kojoj je pronađen mobitel sama za sebe bila zakonita. Također, nema mjesta dvojbi o dopuštenosti upotrebe ”slučajnog nalaza” na temelju odredbi ZKP-a, nadodaje VKS.
”Međutim, prvostupanjski sud nije analizirao sadržaj naloga, odnosno razloge zbog kojih je sudac istrage naložio provođenje pretrage doma i drugih prostorija”, stoji u priopćenju više suda.
VKS pojašnjava da prema stanju spisa proizlazi kako je pretraga doma i drugih prostora okrivljene Žalac bila određena radi pronalaska tragova i predmeta važnih za kazneni postupak protiv nje i drugih osoba. No, izdavanje naloga za pretragu temeljilo se i na rezultatima posebnih dokaznih radnji prema Žalac.
Štoviše, prema obrani, svemu je prethodilo kriminalističko istraživanje u kojem su pak bile provedene posebne dokazne radnje prema trećim osobama. Zato je, ističe VKS, ostalo neutvrđeno zbog čega prvostupanjski sud smatra da je nalog za pretragu doma i drugih prostora Gabrijele Žalac samostalan i izvoran dokaz, a ne dokaz za koji se saznalo iz rezultata posebnih dokaznih radnji, kako to tvrdi obrana.
VKS naglašava da pretraga, kao osnova zadiranja u temeljna ljudska prava mora imati određeni stupanj vjerojatnosti, odnosno sumnje da je počinjeno kazneno djelo. Prizivni sud precizira da ako bez rezultata posebnih dokaznih radnji ne bi postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu, nalaganje pretrage ne bi bilo izvorno nego izvedeno iz saznanja dobivenih posebnim dokaznim radnjama.
U tom slučaju, navodi VKS, zakonitost pretrage ovisi o zakonitosti dokaza iz koje je izvedena pa obrana mora imati učinkovitu mogućnost osporavanja zakonitosti tih dokaza, neovisno o tome što se oni sada ne nalaze u ovom predmetu.
EPPO: Šteta u zlouporabama iznosi 1,8 milijuna eura
U ponovljenom postupku prvostupanjski sud treba razmotriti bi li bez rezultata posebnih dokaznih radnji postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu. Ako ne bi postojala, pretraga bi bila izvedeni dokaz. To bi značilo da odluka o njezinoj zakonitosti ovisi o zakonitosti dokaza iz kojih je izvedena, što prvostupanjski sud treba razmotriti.
”Prema tome, prvostupanjsko rješenje je ukinuto zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zbog toga VKS nije meritorno odlučio o zakonitosti ili nezakonitosti osporenih dokaza”, zaključuje prizivni sud.
Bivša HDZ-ova ministrica, nekadašnji ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petric te dvojica poduzetnika Mladen Šimunac i Marko Jukić optuženi su da su sudjelovali u aferi s preplaćenim softverom za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova.
Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, Petric se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, a Šimunac i Jukić su optuženi za poticanje, odnosno pomaganje u tim zlouporabama. EPPO tvrdi da je tim zlouporabama nanesena šteta u iznosu od 1,8 milijuna eura.
Hina/Foto: pxll
