Ovo je ratnik iz ‘Puma’ koji je skinuo srpsku zastavu s Kninske tvrđave: “Oca i brata izgubio sam na početku rata”

5 kolovoza, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Među onim koji su svojom hrabrošću, vjerom i znanjem pridonijeli obrani domovine je i pripadnik “Puma” Jasmin Hadžić. On ima itekakav razlog posebno se sjećati 5. kolovoza 1995. godine.



Za pobjedničku Hrvatsku vojsku ništa nije bilo nemoguće. Unatoč nadljudskim naporima, vrućini, neispavanosti, mjesecima provedenim na terenu. 18-godišnji Jasmin Hadžić iz baranjskog Kozarca bio je pripadnik 7. gardijske brigade Hrvatske vojske, legendarnih Puma. Knin su osvojili, a onda je slijedio dodatan zadatak.

– Tog ljetnog dana kolovoza 5.8. pripala mi je čast kao i mojim kolegama – da se popnemo na tron države, na samu kninsku tvrđavu sa zadatkom da se skine srpska zastava sa jarbola koji je bio izvješen na samoj tvrđavi, priča Jasmin.

Bez ikakvih pomagala nije bilo lako izvršiti tu zapovijed.

– Kad smo došli do samog kolotura, penjali smo se nismo imali lojtru ili nešto, nego smo se penjali preko leđa i ramena jedni drugih da bi došli do lanca. Onda smo vidjeli da je od 2 koloturnika onaj gornji zapeo. Došao sam do njega i vidio da ga jednom rukom neću moći pokrenuti. Imao sam tada oko 70 kg. Tako da smo se ja i zastava u jednom trenutku zajedno vijorili, dok to nije krenulo, prisjeća se.

Da je to bio pothvat za pamćenje, Jasmin je postao svjestan tek poslije jer slijedile su nove ratne akcije. Ponosan je na sve koji su sudjelovali u tome. Tog 5. kolovoza, nekoliko dana prije 19. rođendana, on je, iako mlad, već imao zavidan ratni put.

– Sama Dinara, zima 94. zima 95. i ljeto 95., te akcije su preduvjet svih operacija naše veličanstvene Oluje. Mali detalj sa Dinare, ‘izventrali’ smo se gore i naša postrojba je na samom vrhu bila 68 dana. 68 dana se nisam okupao, jednostavno su bili nadljudski uvjeti za živjeti, ali mi smo to izdržali. Sami stanovnici Dinare koji su bili gore rekli su da nitko ne može preživjeti Dinaru, priča Jasmin.

I danas kada se sjeti tog dana ponosa i slave najprije pomisli na svoga oca i brata koji su stradali na početku Domovinskoga rata.

– Najveću žrtvu su podnijele obitelji koje su izgubile najmilije. Nažalost, i u mojoj obitelji – izgubio sam i oca i brata na samom početku rata. Svi znamo šta su heroji – pripadnici moje brigade, prijatelji kojih više nema, poručuje Jasmin Hadžić.

Sjećanje na njih i na sjajne pobjedničke akcije u Domovinskom ratu ne blijede. Kao ni ono na povijesni trenutak kada je na isti jarbol na kninskoj tvrđavi predsjednik Tuđman podignuo hrvatsku zastavu.

M.M. /Foto: hrt


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •