Agencija za odgoj i obrazovanje od 03. do 05. srpnja u Karlovcu organizira državni stručni skup ”Srbi u Drugom svjetskom ratu”, na kojem će izlagati i Snežana Šević, učiteljica iz Borova. Tema koju će obrađivati Šević nazvana je ”Ratne staze i bogaze Krajišnika i Ličana u Ćopićevoj prozi”. “Stručni” skup se reklamira na službenim stranicama Agencije.
Snežana Šević je suautor udžbenika srpskog jezika od prvog do osmog razreda i službeno je učitelj-mentor.
U listopadu 2022. godine, povodom Dana učitelja, Snežana Šević dobila je nagradu koju Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dodjeljuje najboljim prosvjetnim djelatnicima. Nagradu joj je dodijelio ministar Radovan Fuchs.
U svibnju 2021. godine, na Facebook stranici SDSS-a, povodom lokalnih izbora, predstavljena je dr. Snežana Šević, učiteljica razredne nastave u Borovu Selu, danas Borovo:
“Dr. Snežana Šević zvanje doktora metodologije nastave stiče se na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Radi kao razrednica u OŠ Borovo. Aktivno sudjeluje u obrazovnom životu. Predavač je i voditelj radionica o konkretnim temama na županijskim i međužupanijskim sastancima i međunarodnim konferencijama. Voditelj je programa ljetne škole kaligrafije “Putevima Zaharija Orfelina”. Objavljuje stručne članke u stručnim časopisima i zbirkama. Koautor je udžbenika srpskog jezika od prvog do osmog razreda osnovne škole model A i C. Od strane agencije za edukaciju promovirana u zvanje mentora nastavnika”.
Ta učiteljica svojedobno vrlo intenzivno bavila Domovinskim ratom. Godine 1996. godine objavila je knjigu “Putevi nezaborava” koju je posvetila, po njenim riječima, ”poginulim borcima”. Tu knjigu nije spomenula u životopisu.
Pod ‘borci’ Ševićka smatra srpske teroriste, pripadnike različitih paravojnih jedinica iz Borova Sela, koji su 2. svibnja 1991. počinili masakr nad 12 hrvatskih policajaca.
Šević: “Hrvati su sotone, a šahovnica simbol srama i užasa”
“2. svibnja 1991. htjeli su u Borovu Selu izvjesiti šahovnicu. U selu, gdje su dvije-tri kuće hrvatske, izvjesiti šahovnicu, simbol srama i užasa, bilo je ravno samoubojstvu. I, Hrvati su izvršili samoubojstvo…”, piše učiteljica u predgovoru knjige pa nastavlja:
“Ustaše se uplašiše borbe prsa u prsa jer samo njih deset mogu da kolju jednog Srbina. Zbog toga se okrenuše Vukovaru… Tu su ‘hrabri domoljubi’ vadili djecu iz majčinih utroba, nizali lančić od dječjih prstića, silovali srpske žene i djevojke, odsijecali glave, vadili oči, spaljivali ljude i radili sve ono što samo bolesni um može smisliti. Srbi su morali uništiti sotonu…”, piše učiteljica koja Hrvate naziva sotonom.
A ti isti Hrvati danas je nagrađuju i pozivaju na stručne skupove.
Ista Šešelj
U knjizi “Putevi nezaborava” koja se bavi biografijama poginulih pripadnika srpske paravojske, može se naći cijeli niz izjava i zaključaka koje odišu prijezirom prema Hrvatima i prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, u kojima ih bez ikakvih problem naziva – ustašama:
Ovako razmišlja učiteljica koja danas predaje u Borovu
“Političke prilike uoči ovog građanskog rata, dolaskom HDZ-a na vlast, razvijale su se ogromnom brzinom. A sve je počelo mnogo godina prije, kad Srbi, opijeni parolama bratstva i jedinstva, postaše slijepi i gluhi na sve političke mućke i zavrzlame. Odrekli su se mnogo čega da bi drugima udovoljili i pokazali im svoju čistu i neiskvarenu, a vjekovima ranjavanu dušu.
Za to vrijeme, drugi su u potaji, kako samo kukavice znaju, kovali planove i čekali. Podmuklo čekali da Srba nestane. Jugoslavija im je postala tijesna.
Prvo se odcijepila ‘dežela’ Slovenija, a Hrvati koji su se oduvijek skrivali iza tuđih leđa, jedva su to dočekali. Organizirali su ‘demokratske’ izbore, izabrali Tuđmana (čije ime samo govori da je tuđi čovjek, stranac) i proglasili Srbe manjinom. … Hrvati su svuda vješali svoje šahovnice i promovirali svoje ustaške ideje. Srbi to nisu mogli prihvatiti …”
Agenciji za obrazovanje uputili smo upit zašto jednu dokazanu četnikinju, koja u Šešeljevom maniru Hrvate nazva sotonama, a šahovnica joj je “simbol srama i užasa”, pozivaju na skup u Karlovcu koji plaćaju isti oni Hrvati koje Snežana Šević naziva sotonama. Odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.
Agencija za odgoj i obrazovanje na svojim stranicama navodi da je kao institucija središte aktivnosti stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prepoznatljive po aktivnom sudjelovanju i praćenju obrazovne reforme.
Hvale se da je misija Agencije “stvarati novu kulturu obrazovanja trajnim podupiranjem unaprjeđivanja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti kontinuiranim sudjelovanjem u provođenju reforme obrazovanja primjenjujući najbolju hrvatsku, europsku i svjetsku obrazovnu praksu”.
M. Marković/Foto: press
