Hrvatski sabor je 26. rujna 2025. odbio prijedlog da se prizna Palestina kao suverena država, a Vlada RH je izjavila da “još nisu stvoreni uvjeti” za priznanje Palestine, pozivajući se na potrebu za mirovnim procesom, oslobađanjem talaca i “dvodržavnim rješenjem”.
Palestina nije službeno priznala Hrvatsku kao državu u trenutku njezine međunarodne afirmacije 1991., niti postoji dokumentirano bilateralno priznanje poput onih koje su dale zemlje Arapske lige poput Egipta ili Saudijske Arabije.
Palestina i Hrvatska imaju diplomatske kontakte, ali bez formalnog međusobnog priznanja u smislu punopravnih veleposlanstava ili bilateralnih ugovora.
Palestinska samouprava djeluje pod ograničenim međunarodnim statusom, pa mnoga priznanja funkcioniraju kroz simboličke geste ili glasanja u UN-u, a ne kroz klasične bilateralne protokole.
Hrvatski sabor je 26. rujna 2025. odbio prijedlog da se prizna Palestina kao suverena država, a Vlada RH je izjavila da “još nisu stvoreni uvjeti” za priznanje Palestine, pozivajući se na potrebu za mirovnim procesom i oslobađanjem talaca.
U kontekstu priznanja Palestine nije nezanimljivo da je Palestina priznala Srbiju o ima veleposlanstvo u Beogradu. Diplomatski odnosi između Palestine i Jugoslavije uspostavljeni su 1989., godinu dana nakon što je PLO proglasio Državu Palestinu.
Priznanje Srbije
Raspadom Jugoslavije Palestina je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (Srbija i Crna Gora) i nastavila odnose sa Srbijom kao nasljednicom.
Iako nema preciznog datuma kao kod UN-ovih ili klasičnih bilateralnih priznanja, Palestina je de facto priznala Srbiju kroz nastavak diplomatskih odnosa i otvaranje ambasade.
Veleposlanstvo Palestine u Beogradu otvorena je 2015. godine, uz prisustvo dvojice predsjednika, Mahmuda Abasa i Tomislava Nikolića. Tijekom posjeta Beogradu, predsjednik Mahmoud Abbas je izjavio da Palestina “poštuje teritorijalni integritet Srbije” što uključuje i stav o Kosovu.
Srbija i Palestina imaju bliske političke, bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić posjetio je Palestinu 2013., a ministar vanjskih poslova Ivica Dačić posjetio je Betlehem 2017. godine
Izrael pod utjecajem Beograda
Izrael je priznao Republiku Hrvatsku 16. travnja 1992. godine. Priznanje je uslijedilo nekoliko mjeseci nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost (25. lipnja 1991.) i nakon vala priznanja od strane europskih zemalja 15. siječnja 1992.
Izrael je bio među zemljama koje su oprezno pristupile priznanju, zbog kompleksnih odnosa s bivšom Jugoslavijom i geopolitičkih okolnosti na Bliskom istoku.
Pod utjecajem tada moćne propagande iz Beograda, Izrael je na početku agresije na Hrvatsku bio na strani Beograda, o čemu je opširno pisao dr. Igor Primorac u studiji “Izrael i Rat Na Balkanu”.
Izrael nije bio eksplicitno na strani Beograda u smislu vojne ili političke potpore, ali nije podržavao hrvatsku neovisnost zbog straha od destabilizacije Balkana, što bi moglo utjecati na širi međunarodni poredak.
Izrael je u to vrijeme balansirao odnose s arapskim zemljama koje su podržavale Beograd. Zagovarao je status quo, nije podržavao hrvatsku neovisnost dok se međunarodni konsenzus nije formirao.
Izrael priznao Hrvatsku u travnju 1992.
No, kad je u proljeća 1992. većina zapadnih zemalja, uključujući SAD (7. travnja 1992.), Njemačku, Vatikan i EU članice, priznala Hrvatsku, učinio je to i Izrael koji je često usklađivao vanjsku politiku s Washingtonom.
Nakon priznanja, Hrvatska i Izrael su uspostavili diplomatske odnose, a izraelsko veleposlanstvo u Zagrebu otvoreno je ubrzo nakon toga. Od tada do danas, odnosi su se razvijali kroz suradnju u gospodarstvu, kulturi, obrani i obrazovanju.
M. Marković/Foto: Maxportal press
