Premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima s ministrima Zdravkom Marićem i Tomislavom Ćorićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem predstavlja Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurima.
“Cilj prezentacije da dodatno senzibiliramo javnost o zakonu za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj”, kaže. Plenković. Kaže kako je jedan od ključnih razloga za što što uvodimo eura to što je Hrvatska visoko eurizana zemlja.
“Već 10. srpnja 2020. smo primljeni u europski tečani mehanizam. Time je Hrvatska potvrdila vlastiti renome da sustavno ispunjava ciljeve prema europodručja., Usvojili smo i plan zamjene kuna u euro, to je bilo prije godinu dana, taj plan se ispunjava”, kaže. Spomenuo je i kovanice koje će imati hrvatska obilježja.
Euro se uvodi od 1.1. 2023, a od 5.9. ove godine dualno iskazivanje cijena – u eurima i kunama
“Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već polože u banke”
“Plan je da se od početka rujna istaknu cijene u eurama i kunima, već tada. Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova bez građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već polože u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure”, kaže Plenković.
“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. bile istaknute u kunama i eurima”, dodao je. “Od 1. siječnja 2023,. pa godinu dana će se moći mijenjati kune u euro”, kaže. “Novčanice kuna će se u HNB-u moći besplatno zamijeniti zauvijek”, kaže.
Marić: Zaokružuje se na dvije decimale
Riječ preuzima ministar financija Zdravko Marić.
I on kaže kako će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju. “Kod pravila preračuvavanja je situacija jako važna. Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan”, kaže Marić.
Kaže kako je ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno.
Dvostruko iskazivanje cijena
“Od 5. rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurama, ali uvjeren sam da će neki trgovci i ranije krenuti s tim”, kaže Marić. “Četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon obvezno je jasno iskazvanje cijenama u kunama i eurima”, kaže.
Dodaje kako je postojala ideja da se prije uvođenja eura jače istakne cijena u kunama, a nakon uvođenja cijena u eurima, ali da je u razgovoru s poslovnim subjekata došao odgovor da bi to iziskivalo velike troškove pa se od tog odustalo.
Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, progodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… “Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, kaže Marić.
Plaće i zamjena kuna u eure
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
“Od početka rujna ide predoprkrba banki novčanicama eura, a onda i kovanicama. Potom kreće predoprskrba građana novčanicama i kovanicama eura”, kaže Marić.
Pojašnjava kako će dva tjedna nakon uvođenja trajati dvojni optjecaj eura i kuna “12 mjeseci je moguće besplatno zamijeniti gotov novac kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u”, govori.
Marić govori koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, kaže Marić.
Dodaje i dalje vrijedi pravilo da je se s do 75.000 kuna baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun. To vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Najvažnije pitanje – Hoće li cijene porasti
Prvo pitanje je o porastu cijena koje bi moglo doći s uvođenjem eura.
“To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dotatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju. Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0.2”, odgovara Marić.
Kad su te zemlje uvodile euro, nisu bile ovakve stope inflacije. Pozivam sve da učinimo da neopravdanog povećanja cijena ne bude. Da lovaca u mutnom ovaj put ne bude”, kaže Marić. “Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu”, dodaje.
“Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane”; kaže Marić na još jedno novinarsko pitanje.
Vujčić: U drugoj polovici godine bi se inflacija trebala početi ispuhivati
“Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto”, kaže guverner Vujčić.
“Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga. U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati”, kaže.
“Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije”, rekao je Vujčić.
“Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti”, kaže Vujčić.
