Premijer Andrej Plenković poručio je u petak oporbenim zastupnicima da glasanje o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM nije trenutak za iskazivanje stava kroz eventualni animozitet prema Vladi, nego je to izbor između Ukrajine i Putinova režima.
Saborskim zastupnicima poručujem da ovo nije izbor ili suglasnost između parlamentarne većine ili oporbe, nije trenutak za iskazivati stav kroz eventualni animozitet prema Vladi, vladajućoj stranci ili nekom od nas osobno, nego je to izbor između Ukrajine i Putinova režima”, rekao je premijer na sjednici Vlade.
Istaknuo je da svi koji imaju veliko pravo i odgovornost, koju im je dao narod da odlučuju u Saboru, trebaju dobro promisliti o dalekosežnim posljedicama svojih odluka u ovakvoj situaciji.
Drugog glasanja neće biti jer sadržaj ove misije ne odstupa od okvira koji je predviđen za druge zemlje EU-a, niti od onoga što je glavni stožer Oružanih snaga RH, znajući za iskustvo Hrvatske i sposobnosti naše vojske, ponudio kao struka kako participirati, dodao je.
– Na taj način mislim da je odluka pred svima prilično jednostavna – ovo nije trenutak politiziranja, a kamoli ovih smiješnih neprimjerenih komentara o nekakvim ‘žetončićima’, naglasio je premijer.
– Mi jamčimo za 77 ruku parlamentarne većine, za političku odgovornost i nošenje tereta za svoje odluke. Nakon ovog glasanja danas odgovornost će imati oni koji ne budu za, ne dođu, glasaju protiv ili se ne uključe, poručio je Plenković.
Očekuje da se “ipak prošire horizonti kod onih klubova i zastupnika koji očito imaju neke dileme”. Svi argumenti koji su izneseni jednostavno ne stoje – niti ustavni temelj, niti zakonski, niti sadržaj operacije niti procedura, dodao je.
Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, nije ni neutralna niti nesvrstana zemlja
Poručio je da Vlada i parlamentarna većina principijelno ostaju pri svojoj odluci.
– Mi se sigurno nećemo ničega sramiti, a ovi koji nisu za, to ćemo pratiti u mjesecima i godinama koji dolaze, rekao je.
– Hrvatska je već godinama članica NATO-a i EU-a, nije ni neutralna niti nesvrstana zemlja i kao takvi pokazujemo solidarnost s onim dijelom međunarodne zajednice koji jako dobro shvaća što treba učiniti u ovoj situaciji, naglasio je Plenković dodavši da je ruska agresija na Ukrajina izravna prijetnja europskoj sigurnosti.
Jučer je na razini lidera EU-a dogovoreno da se Ukrajini u ovoj godini osigura 18 milijardi eura makroekonomske pomoći, a i Hrvatska je stala iza te odluke te će i dalje pomagati Ukrajini, koja je žrtva.
Pitanje sudjelovanja u vojnoj misiji je, ocjenjuje, konzistentna, zdravorazumska principijelna politika Hrvatske, i to u nacionalnom interesu, a sudjelovanje u misiji za koju su interes iskazale 24 članice EU je velik.
Najavio je da će Vlada zajedno s Gradom Zagrebom i HNS-om participirati u dočeku reprezentativaca u nedjelju predvečer.
Dizanje cijena izravan je udar na standard građana
Bez vladinih mjera inflacija bi bila još vreća, rekao je u petak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković, te istaknuo da je neopravdano dizanje cijena izravan udar na standard građana i jedan od razloga prijedloga za uvođenje dodatnog poreza na dobit.
– Bez mjera Vlade inflacija bi bila još veća, rekao je Plenković i dodao da “aktivnosti koje se ponekad manifestiraju u neopravdanom dizanju cijena idu direktno nauštrb standarda života građana” te su jedan od razloga rasta inflacije kao i jedan od razloga zašto vlada predlaže saboru izglasavanja dodatnog poreza na dobit.
Istaknuo je da je na kretanje inflacije u listopadu utjecao rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, u segmentu restorana i hotela te stanovanja, vode, struje, plina i ostalih goriva.
Kumulativno, zadnjih 12 mjeseci (prosinac 2021. studeni 2022. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci), inflacija je u Hrvatskoj iznosila 10,1 posto što je u skladu s onime što je vlada i najavljivala, rekao je Plenković i dodao da bi inflacije za cijelu 2022. godinu trebala biti oko te stope, a nagodinu bi ovisno o procjenama trebala pasti na 5,7 do šest posto.
Hrvatskoj isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na protekli tjedan i aktualne događaje u zemlji i svijetu. Rekao je kako je u državnu riznicu stigla dodatna tranša od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
– Ovo je godina isporuke. Kao Vlada smo ostvarili strateške ciljeve iz izbornog programa i programa Vlade. Ova godina je prepuna izazova uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu i posljedicama u smislu energetske i prehrambene krize bila takva da smo morali intervenirati na dobrobit građana i gospodarstva, rekao je premijer.
Dodjela kandidatskog statusa BiH
Premijer j rekao je kako je jučerašnji sastanak Europskog vijeća bio jako dobar za Hrvatsku.
– Dobili smo čestitku svih lidera EU-a za članstvo u šengenskom prostoru. Sve je to dio rada, napora i truda naše Vlade, da se ne bi mislilo da je to slučajni ili uobičajeni hodogram aktivnosti.
Druga velika odluke je, rekao je Plenković, dodjela kandidatskog statusa BiH.
– Smatram da je to velika, značajna politička odluka. Mi smo upućeni jedni na druge, geografijom, ali i gospodarski i politički. Smatram da je BiH jučerašnjim dogovorom političkih stranaka o formiranju koalicija i vlasti na državnoj razini na dobrom putu da pošalje poruku ozbiljnosti i predanosti reformama. To je i cilj Hrvatske koja želi pomoći BiH.
– Očekujemo da se riješi pitanje izborne reforme, naglasio je premijer.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo češkom predsjedništvu. Hrvatska će, rekao je Plenković, prenoseći svoje iskustvo i podupirući susjedne zemlje činiti sve da se te aktivnosti od strane Kosova odvijaju pozitivno i dobro.
Na Vijeću se razgovaralo o energetici.
– Čini mi se da se približavaju stajališta oko mehanizma koji će omogućiti ograničenje cijene plina i na taj smo način poslali važnu političku odluku, rekao je.
