Pogledajte Vladinu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine!

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavlja će Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. Prije predstavljanja premijer je uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću i Sabora Goranu Jandrokoviću Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Hrvatske.

Plenković je pozvao Milanovića da predloži svojeg predstavnika u Upravljačkom odboru za izradu nacionalne strategije, kako bi dao svoj doprinos.

‘Strategija ide u javno savjetovanje, no prije toga smo je uputili i predsjedniku i predsjedniku Sabora. Izrazili smo uvjerenje da će svi saborski zastupnici dati svoj obol u raspravi’, rekao je uvodno.

‘Na dokumentu su radila ministarstva, stručna i akademska zajednica. Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama. Imamo ogroman broj strateških dokumentata, no kada se usvoji ova strategija oni će trebati biti usklađeni s njom. Živimo u razdobolju globalizacije, promjene su stalne i suočavamo se s izazovima’, rekao je.

‘Mi smo odlučni sve izazove pretvoriti u prilike, a ranjivosti u prednosti. Strategija podrazumijeva geopolitičke poremećaje, četvrtu industrijsku revolucije i digitalnu te zelenu trasformaciju. Covid i potres u Zagrebu izazovi su za Hrvatsku. Obnova je već počela Zakonom o obnovi, Hrvatka je zbog pandemija suočena s najvećim izazovima od Domovinskog rata, a neizvjesno je koliko će kriza trajati’, opomenuo je premijer.

Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. 🇭🇷 će imati sveobuhvatan akt strateškog planiranja. Time se definira vizija Hrvatske 2030. za čije ostvarenje su identificirana 4 razvojna smjera i 13 strateških ciljeva. pic.twitter.com/O7GRb2p0Vf

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 12, 2020

‘Prepoznati ćemo nove trendove, vidjeti kako osnažiti otpornost države i društva na sve šokove. NRS-om imat ćemo sveobuhvatan akt strateškog planiranja. Ona definira viziju Hrvatske 2030, imamo strateške ciljeve i strateške smjerove. Vizija za sažet, a dovoljno širok način objedinjuje ono čemu svi stremimo kada zamišljamo bolju Hrvatsku. Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture’, dodao je.

Kaže da se zemlja prilagoditi prilikama koje pruža 4. industrijska revolucija i zelena tranzicija, podići će se životni standard i postići ravnomjerniji regionalni razvoj. ‘Viziju ćemo ostvariti sinergijom u četiri smjera: održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija i ravnomjeran regionalni razvoj. Ciljevi su prepoznati hrvatske razvojne potencijale i ublažiti posljedice globalne krize i poticanje bržeg gospodarskog oporavka’, rekao je premijer.

Riječ je nakon njega uzela ministrica EU fondova, Nataša Tramišak koja je pojasnila da uz strategiju dolazi 67 raznih strateških dokumenata. Od 2017. kao podloga za strategiju radilo je 12 radnih skupina, odrađeno je preko 180 događaja i provedeno 600 sati u raspravi. 2616 sudionika sudjelovalo je u tim raspravama. ‘Tisuće osnovnoškolaca sudjelovalo je kroz likovne radove u projektu Hrvatska kakvu želimo’, ilustrirala je.

Ovo je važan strateški dokument i stoga pozivamo svu zainteresiranu javnost da se uključi u javno savjetovanje koje će se provesti u sljedećih 30 dana. Pozdravljamo svaki konstruktivni prijedlog koji će ovaj krovni strateški dokument za budućnost Hrvatske učiniti boljim. pic.twitter.com/XKrD7YER27

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 12, 2020

Konkretno, strategijom se predviđa da će Hrvatska 2030. imati 75 posto BDP-a prosječnog stanovnika EU-a, dok smo danas na 65 posto. Prosječni BDP po stanovniku EU-a lani je iznosio 31.970 eura. Teži se tome da uđemo u TOP 45 zemalja po indeksu globalne konkurentnosti, dok smo lani bili na 63. mjestu.

Vrijednost izvoza u BDP-u trebala bi sa sadašnjih 52 posto trebala rasti 70 posto BDP-a, a vrijednosti ulaganja u istraživanje u razvoj trebala bi rasti sa sadašnjih 0,97 posto na tri posto BDP-a.

Upitan o provedbenim mjerama i kako će se ciljevi ostvariti, Plenković je rekao kako je jako važno znati da je to okvirni strateški dokument i kako takvi sveobuhvatni dokument ne podrazumijeva provedbene dokumente koji bi trebali ići po ciljevima.

‘Dvjestotinjak dokumenata će pratiti strategiju. Smisao dokumenta je da u iduća dva mjeseca potaknemo rasprava, uključujući oporbene stranke da vidimo što to želimo u deset godina. Za provedbu postoji Vlada i resori, postoji proračun, postoji plan oporavka, čitav niz akata koji su ispod ovoga. Zato danas lansiramo širok dokument stavljen u globalni trenutak, očekujemo raspravu’, odgovorio je.

Upitan je li na strategiji radila i bivša ministrica Martina Dalić koja je dala ostavku zbog afere Borg u Agrokoru, premijer je prepustio riječ ministrici Tramišak koja rekla, da je 2017. potpisan sporazum sa Svjetskom bankom kako bi se napravila analitička podloga za izradu strategije.

‘Sam proces je odrađen u okviru međuresornih radnih skupina, izrada nije plaćena sredstvima ministarstva, Svjetskoj banci je plaćena samo izrada analitičke podloge. Dalić je 2017. bila ministrica gospodarstva i sudjelovala je u procesu izrade’, rekla je.

Upitana je li nedavno radila na strategiji, ministrica je kazala kako je od 2017. bila u upravljačkom odboru, koji je zanovljen tek nakon dolaska nove Vlade. Kao ministrica je bila uključena’, rekla je. ‘Izrada strategije nije koštala ništa, nula kuna, rekla je Tramišak, plaćeno je Svjetskoj banci za podloge i plaćena je recenzija dokumenta, plaćena je izrada teritorijalnog programa, sve je to u sporazumu sa Svjetskom bankom’, rekla je.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je da igramo na brži ekonomski rast u odnosu na EU, to je bilo vidljivo i u protekle četiri godine. ‘Tako mislimo dostići naše ciljeve. Mi smo mala, otvorena ekonomija i nakon apsorcije EU sredstava možemo učiniti više od tromih ekonomija. Ovo je šansa koju ne smijemo prepustiti’, zaključio je Ćorić.

Na kraju konferencije Plenković je upitan hoće li se cijepiti protiv koronavirusa kada stigne cjepivo: ‘Ići ćemo podijeliti najranjivijim skupinama, kad se oni namire onda će se cijepiti i ostali. Ja nemam nikakve nepovjerljive stavove prema cjepljenju, čekamo znanstvenu verifikaciju’.