Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je nakon sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kako vjeruje u njegove dobre namjere u BiH, ali da postoji nedovoljno poznavanje uzajamnih stavova zbog čega je potrebno više razgovarati.
Dvojica predsjednika razlikuju se u stavovima o izbornoj reformi u BiH.
Erdogan je u Zagrebu ponovio ono što je prekjučer rekao u Sarajevu – da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata.
To je suprotno hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću koji smatra da bi izmjene koje će zaustaviti preglasavanje Hrvata trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice.
„Međusobno o ovim temama moramo razgovarati više jer je iz ovih sat i nešto razgovora vide se dobre namjere, ali isto tako nedovoljna upoznatost sa uzajamnim stavovima. Jedni možda nedovoljno poznajemo druge, treba nam više dijaloga. Vjerujem da su namjere dobre”, istaknuo je Milanović.
Apostrofirao je i da Erdogan ima utjecaj „na određene političke strukture u BiH s kojima moramo razgovarati“, aludirajući na najveću bošnjačku Stranku demokratsku akcije (SDA).
“Imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe, entitete, čelnike koji predstavljaju te narode i vjerujem da odluke moraju donijeti čelnici u BiH”, izjavio je, pak, Erdogan.
Schmidt nije napravio ništa
Hrvatski predsjednik je rekao da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dosad nije učinio ništa.
“Učini li nešto, ja ću biti zadovoljan. U tome se razlikujemo ja i predsjednik Erdogan, Hrvatska i Turska. To pokazuje da nam treba više supstantivnog razgovora, ne protokolarnog razgovora, nego detaljnog razgovora da istaknemo neke svoje probleme i strepnje, kojih Turska zbog svoje veličine pa možda malo i udaljenosti uopće nije svjesna”, izjavio je Milanović.
Hrvati u BiH i službeni Zagreb ustraju na izmjenama izbornog zakona kako bi se spriječilo da ih Bošnjaci opet preglasavaju na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada.
Erdogan je kazao da su dogovorili nastavak dijaloga o toj temi nakon općih izbora u BiH u listopadu ove godine.
Hrvatski predsjednik kazao je da posjet turskog predsjednika s velikom delegacijom – s Erdoganom su došli i ministri unutarnjih i vanjskih poslova i brojni gospodarstvenici – “još jednom podcrtava dobre, konstruktivne, zdrave odnose Hrvatske i Turske”,
Milanović je poručio i da je “Turska bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada joj je bilo teško”, misleći na Domovinski rat.
Podsjetio je i da je tadašnji turski predsjednik Sulejman Demirel jedan od rijetkih državnika koji su došli na sprovod predsjednika Franje Tuđmana, a takve se stvari “ne zaboravljaju, one nešto znače”.
„Na sahranu pokojnog predsjednika Tuđmana, kada je Hrvatska bila u jednoj kompliciranoj i nezavidnoj međunarodnoj poziciji, samo su dva državnika došla na tu sahranu. Jedan je bio tadašnji predsjednik Turske, a drugi je bio predsjednik mađarske vlade (Viktor Orban)”, kazao je Milanović.
Cilj je milijarda dolara razmjene
Turski i hrvatskih predsjednik su, osim BiH, razgovarali o ratu u Ukrajini te o ekonomskoj suradnji.
Milanović je kazao da robna razmjena između Hrvatske i Turske nije dovoljno visoka, ali je izrazio optimizam u pogledu njezina porasta i uravnoteženje omjera jer Turska više izvozi u Hrvatsku.
Istaknuo je da su na Pantovčak u njegovom mandatu “isključivo iz Turske” dolazili poduzetnici koji su pokazivali interes za ulaganje u zemlju.
„Možemo ponuditi sve više kao članica EU-a i NATO-a, kao stabilna, mirna i sigurna država visokog srednjeg dohotka sa željom da postanemo država visokog i vrlo visokog dohotka“, istaknuo je Milanović.
Erdogan vjeruje da će se do kraja godine ispuniti cilj o robnoj razmjeni između Turske i Hrvatske od milijardu dolara te da će se taj iznos u narednom razdoblju udvostručiti.
Podsjetio je da su turske tvrtke gradile prvu hrvatsku geotermalnu elektranu, željezničku prugu Križevci-Koprivnica, da su zadužene za obnovu zgrade ministarstva vanjskih poslova.
Žito ne ide siromašnima
Erdogan se na Pantovčaku suglasio s tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina da se žito iz Ukrajine isporučuje bogatim, umjesto siromašnim zemljama.
Putin je u srijedu rekao da žitarice koje se izvoze prema sporazumu potpisanom uz posredništvo Turske i UN-a ne stižu do najsiromašnijih zemalja što je pravi cilj tog ugovora.
“Putin je u pravu, žitarice idu u bogate, a ne u siromašne zemlje, a cilj nam je bio da osigura isporuka žita siromašnima”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare tijekom posjeta Zagrebu.
“Rusija, dok traju sankcije protiv nje, ne želi da se žitarice isporučuju zemljama koje je sankcioniraju. To smeta Putinu”, dodao je.
Kako bi do siromašnih zemalja stigle dovoljne količine, turski predsjednik smatra da što prije treba krenuti i s isporukama žita iz Rusije. Najavio je da će o tome razgovarati s Putinom na regionalnom samitu u uzbekistanskom gradu Samarkandu krajem rujna.
Muslimani na braniku domovine
Nakon izjave za medije Erdogan i Milanović krenuli su prema Sisku gdje će otvoriti džamiju i islamski centar u Sisku.
Tim povodom Milanović je kazao da su hrvatski građani islamske vjeroispovijesti u velikom broju u Sisku bili “na braniku obrane Hrvatske”
Prije konferencije za medije na Pantovčaku su hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i turski kolega Suleyman Soylu potpisali Memorandum o razumijevanju o osiguravanju javnog reda i mira te o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama, dok su protokol o suradnji između dvaju državnih arhiva potpisali ravnatelji Dinko Čutura i Uğur Ünal.
Popodne će dvojica predsjednika sudjelovati na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu, a Erdogana na kraju čeka i susret s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Erdogan u Zagrebu završava regionalnu turneju koju je započeo u utorak posjetom Bosni i Hercegovini, gdje se sastao s članovima predsjedništva, dok se dan poslije bio sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Beogradu.
Hina/Foto: cropix
