PREŠUĆENI SUSRETI: Dr. Tuđman se ratne 1992. i 1993. dva puta sastao s Bidenom

studeni 10, 2020 maxportal
Share Button
U nekoliko medija u Hrvatskoj  objavljeni  tekstovi o tome kako je  Tito 1978. razgovarao sa senatorom Josephom Bidenom koji je došao na pogreb E. Kardelja te se navode susreti hrvatskih dužnosnika s američkim president-elect, ali se prešućuju njegova dva susreta s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.



Dr. Darko Bekić podsjeća da je predsjednik dr. Franjo Tuđman dva puta primio novoizabranog američkog predsjednika Josepha Bidena, u kolovozu 1992. i  travnju 1993. godine.

Bekić je podsjetio i na ostale susrete koje je “izabrani predsjednik” imao s hrvatskim dužnosnicima –  Jadrankom Kosor,  Zoranom Milanovićem, Kolindom Grabar Kitarović te telefonski razgovor s Andrejom Plenkovićem:

Predsjednik Tuđman primio je 25. kolovoza 1992. petočlano izaslanstvo demokratske većine u američkom Kongresu, u čijem je sastavu bio i senator Joseph Biden. Tema razgovora bilo je stanje na bojišnicama u Domovinskom ratu, ali i brifiranje predsjednika uoči njegova odlaska na važnu Londonsku konferenciju o bivšoj Jugoslaviji.

Za razliku od predsjednika Trumpa, Joseph Biden bio je već tada dobro upoznat s hrvatskom poviješću i, posebno, s krizom i uzrocima raspada Jugoslavije, kao i tijekom Domovinskog rata. O tome su ga godinama redovno izvješćivali predsjednik HBZ B. Luketich, prof. M. Meštrović i fra I. Živković.

Toga dana, 25. kolovoza 1992., nisam bio uz predsjednika Tuđmana, već u Londonu gdje sam pripremao njegov dolazak na Konferenciju i susrete s drugim državnicima. Ali, sve ono što je kongresno izaslanstvo iznosilo Tuđmanu u Zagrebu, meni je u Londonu prenio američki kolega John Kornblum, koji je tamo pomagao vršiocu dužnosti državnog sekretara Lawrenceu Eagleburgeru.

Nekoliko sati prije polijetanja predsjednika Tuđmana u London, poslao sam mu ovu bilješku koja slikovito odražava tadašnju politiku američke vlade prema ratu na tlu Jugoslavije i kakvu bi ulogu Hrvatska trebala preuzeti.

U više medija ovih dana objavljena je priča o  Bidenovoj turneji po regiji u travnju 1993. ali se uporno izbjegava spomenuti da je Bidena tada primio i hrvatski predsjednik dr. Tuđman.

Biden je, kao član kongresnog Odbora za vanjske poslove, tjedan dana otputovao u Europu kako bi iz prve ruke “informirao o krvoproliću u ratovima tijekom raspada Jugoslavije”. Mediji  navode njegove susrete u Sarajevu i Beogradu, na kojem je Miloševića  nazvao “prokletim ratnim zločincem”, a susret s Tuđmanom je prešućen.

U duljem razgovoru Tuđmana i Bidena 6. travnja 1993. razmatrana su brojna pitanja hrvatsko-američke političke i gospodarske suradnje te ona pitanja moja su vezana uz traženje učinkovitijeg rješenja za zaustavljanje rata u BiH i spriječavanje širenja sukoba.

Susret s Kosor

Predsjednicu vlade RH Jadranku Kosor potpredsjednik SAD Joseph Biden primio je u Bijeloj kući u Washingtonu, u svibnju 2010. godine. Bilo je to u vrijeme kada je RH pokušavala završiti duge pregovore o ulasku u EU, u čemu joj je Biden dao punu podršku.

Na izlasku, stisnuo joj je ruku i rekao:”Možeš me nazvati kad god želiš !”

Povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013., tadašnji potpredsjednik SAD Joseph Biden objavio je u londonskom “Financial Timesu” svoj komentar u kojem je pozdravio ulazak RH u EU.

Članak je bio vrlo pohvalan za Hrvatsku, ali je Biden u njemu još jednom naglasio što je glavni zadatak RH u EU: da pomogne i olakša ulazak Srbije i drugih zapadnobalkanskih zemalja u integraciju!

 

Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović  je 25. studenog 2015., prije početka redovnog godišnjeg summita “Procesa Brdo-Brijuni”, u Zagrebu primio  potpredsjednika SAD Josepha Bidena, koji je bio “specijalni gost” Summita.

Najviše su razgovarali o ratu u Siriji, o velikom valu izbjeglica i migranata koji tzv.”Balkanskom rutom” stižu u Europu, kao i o terorističkom napadu u Parizu u kojem je bilo 130 mrtvih i stotine ranjenih.

Na Summitu “Procesa Brdo-Brijuni” 2015., sudjelovali su predsjednici svih zemalja regije, a domaćini su bili predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor.

Nakon sastanka s Kolindom Grabar-Kitarović tada drugi čovjek SAD-a pohvalio je inicijativu Brdo-Brijuni:

“Za SAD i mene, a govorim i u ime američkog predsjednika, ova je regija u posljednjih 25 godina od iznimnog interesa. Ovdje sam bio dok je još Tito bio živ, a zatim Tuđman. Sad znate koliko sam star”, našalio se tada Biden.

Tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izrazila je negodovanje zbog toga što nije bila pozvana da sudjeluje u radu Summita, kao niti na susret s Josephom Bidenom na Pantovčaku.

Predsjednik vlade RH Andrej Plenković 14. prosinca 2016., razgovarao je telefonom s potpredsjednikom SAD Josephom Bidenom o problemima euro-atlantske integracije Zapadnog Balkana, nakon što je Hrvatska blokirala otvaranje jednog poglavlja u pregovorima Srbije s EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić žalio se na Hrvatsku koja je jedina od članica EU blokirala otvaranje Trećeg poglavlja o obrazovanju i kulturi. Premijer Plenković objasnio je Bidenu da su hrvatske rezerve bile vezane za pitanja školstva i udžbenika te položaj manjina “in general“.

Plenković i Biden složili su se da bi progres po tom pitanju “pridonio miru, stabilnosti i napretku čitave regije.”

D. Bekić/M. Marković

 

Komentari
Share Button