Ako pojedinačni incidenti, za koje će skoro vrijeme pokazati da uglavnom nisu nacionalno motivirani, Pupovca i SDSS podsjećaju na NDH, ako svugdje vide sliku Pavelića i čuju “Za dom spremni”, ako misle da je “Ubij Srbina” postala neslužbena himna u današnjoj Hrvatskoj, što onda vidi i na što ga podsjeća njegov blizak suradnik, Bogdan Boro Rkman, čovjek impozantne ratnohuškačke karijere
Sredinom prosinca 2017. godine u punoj dvorani u Klubu privrednika u Zagrebu čovjek pod imenom Bogdan Boro Rkman promovirao je kao autor i urednik monografiju “Dve decenije SDSS-a”, piše Robert Frank u Glasu Istre
Sam po sebi događaj nije sporan, Samostalna demokratska srpska stranka je bez obzira na brojna neslaganja s njihovom politikom legalna i legitimna stranka, a Bogdan Boro Rkman je predsjednik njenog Izvršnog odbora. Paradoks života je u tome što je samo 20 i koju sitnu godinu prije taj isti čovjek Bogdan Boro Rkman (BBR) perom i riječju najotvorenije najavljivao topničke napade na glavni hrvatski grad Zagreb i Karlovac!
Njegovo ratnohuškačko ponašanje potrajalo je cijelog rata, samo su se mijenjale funkcije i pozicije s kojih je istupao, o čemu ćemo i pisati u ovom tekstu.
Koliki obraz mora imati Bogdan Boro Rkman kad nakon neuspješnog sravnjavanja Zagreba sa zemljom, u tom istom Zagrebu, u međuvremenu i s hrvatskom plaćom, pristojno uređen, sav ponosan, kao da se ništa nije dogodilo i kao da je rat proveo kao pomoćnik u nastavi autističnoj djeci, promovira knjigu o političkoj stranci čije djelovanje zbog stavova njenog predsjednika Milorada Pupovca njihovi neistomišljenici trenutno dovode u pitanje. Obraz mu je, narodski rečeno, “debel kao đon”.
Takav Bogdan Boro Rkman kompromitira sve ono za što se zalaže njegov stranački šef. Svojom pojavom i prisustvom, koliko god da je skriven i udaljen od prvih linija SDSS-a koje javno nastupaju, on kontaminira Pupovčevu borbu za prava Srba.
U nesavršenoj Hrvatskoj Bogdan Boro Rkman je Pupovčev savršeno krivi potez. Ovakav odabir prvih suradnika puno govori i o načinu kadriranja prvog hrvatskog Srbina Milorada Pupovca.
U borbi SDSS-a za prava Srba, koja je sada toliko eskalirala da je u pitanje došao opstanak Vlade i sigurno će podijeliti ionako podijeljen HDZ, nepošteno je ne spomenuti Rkmana i njegovu ratnohuškačku prošlost.
Teško je pronaći pravi razlog zbog kojeg se osoba s tako opterećujućom biografijom našla tako visoko u hijerarhiji stranke čiji pak čelnik tvrdi da je Republika Hrvatska faktor nestabilnosti u regiji, piše Glas Istre.
Tko je Bogdan Boro Rkman?
Bogdan Boro Rkman, rođen 1969. u Topuskom, od oca Teodora i majke Milice. Osnovnu i srednju školu završio je u Topuskom te započeo školovanje na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu da bi naposljetku završio školu rezervnih oficira JNA, smjer pješadija, u Bileći. Ostatak vojnog roka u JNA odslužio je u Hadžićima kod Sarajeva u činu mlađeg vodnika. Nakon odsluženja JNA unaprijeđen je u čin potporučnika.
Na okupiranom području Republike Hrvatske radio je kao novinar radija Pertova Gora, te kao dopisnik Srpskog glasa i Nove riječi (novine koje su izdavane na okupiranom području Hrvatske), te kao autor više tekstova u vojnom časopisu Vojska krajine.
U vojno-redarstvenoj akciji Oluja Bogdan Rkman bježi u Vukovar, gdje mu je prije Domovinskog rata udana jedna od 3 sestre te isti nastavlja putem medija širiti laži i mržnju protiv hrvatske države, a vidljivo iz njegovih tekstova objavljenih 1995., 1996. i 1997. u Vukovarskim novinama. U procesu mirne reintegracije Podunavlja radio je najprije kao zamjenik a nakon toga kao glavni šef Press centra, a hrvatski novinari u procesu mirne reintegracije sjećaju ga se sa punkta UNTAS u Nuštru kada ih je „špotao“ da ne pišu laži jer njegov prijatelj Željko Ražnatović Arkan ne krade naftu iz Đeletovaca i ne šverca istu u Srbiju.
Mirnom reintegracijom Bogdan Rkman je regulirao državljanstvo RH i osobne dokumente, politički se angažirao u SDSS-u RH te u više mandata obnaša dužnost predsjednika izvršnog odbora SDSS, a u prošlom sazivu bio je dožupan u Sisačko-moslavačkoj županiji iz reda srpske nacionalne manjine
M. Markvoić/Foto:Facebook
