Sabor je u petak s 81 glasom ‘za’, 4 ‘suzdržana’ i 11 ‘protiv’ donio Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju predlaže saborski Odbor za Hrvate izvan RH, a u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
SDP-ovci su bili protiv, Mostovci i Živi Zid prilikom nisu glasovali, dok su suzdržani bili neovisni Marko Vučetić, Tomislav Žagar, Vlaho Orepić i Mario Habek. Za Deklaraciju su bili među ostalima i bivši SDP-ovac u Bandićevu klubu Zdravko Ronko i Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) te Neovisni za Hrvatsku.
Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja ima šest točaka.
U dokumentu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.
Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Na deklaraciju je bilo podneseno dva HDZ-ova amandmana, četiri Mostova te 15 SDP-ovih.
Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se „pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a“, te onaj kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.
Vlada je također prihvatila osam amandmana SDP-a – dva u cijelosti i šest djelomično. Riječ je o uglavnom o amandmanima tehničke prirode dok su oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije odbijeni. Među djelomično prihvaćenima je onaj kojim se u preambuli tekst mijenja te glasi: “Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost svih dosadašnjih vlada Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom”.
Klisović: Nije naša zadaća raspravljati u unutarnjopolitčkoj situaciji susjedne države
„Nije svrha Deklaracije samo ukazati na položaj Hrvata u BiH, već je smisao vidjeti što Hrvatska može napraviti na poboljšanju njihova statusa i zato smo predložili promjenu naziva Deklaracije”, istaknuo je SDP-ovac Joško Klisović tijekom rasprave o amandmanima. Po njegovim riječima, nije zadaća Sabora raspravljati o Ustavu, izbornim zakonima i unutarnjopolitičkoj situaciji u susjednoj državi.
Nakon što je odbijen SDP-ov amandman po kojem bi Hrvatski sabor osudio sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana SDP-ovac Bauk kazao je ako zbog toga neaće podržati Deklaraciju.
„Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz 90 tih prema BiH, rasteterite nas vašeg tereta iz 90-tih”, poručivao je Bauk dok mu je Ljubić pojašnjavao kako se amandman „ne ne prihvaćaju jer nije u skladu sa ciljem Deklaracije”.
Petrov: Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH
Mostu nije prihvaćen niti jedan amandman. Tako nije prošao prijedlog da se najmanje dva puta godišnje traži reakcija i izvještava Vijeće sigurnosti UN-a i brojne europske institucije, od Vijeća Europske unije do OESS-a, o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i stabilnosti i funkcionalnosti BiH.
Odbijen im je i amandman kojim se traži promjena Ustava RH kako bi se svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo dopisno i elektroničko glasanje, onaj kojim se traži pružanje kontinuirane pravne potpore pripadnicima HVO-a te onaj o izjednačavanju u pravima studenata hrvatskih državljana, neovisno o tome je li im prebivalište u RH ili BiH, kao i prava studenata koji su djeca ratnih invalida HVO-a sa studentima djecom ratnih invalida HV-a.
„Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH, a ostavili ste ih na vjetrometini i milosti drugih”, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u raspravi o amandmanima.
Petrov se obrušio na predsjednika matičnog saborskog Odbora Božu Ljubića poručivši mu da je prvi prijedlog Deklaracije bio konkretan. „Svi ovi amandamani su stajali koji su bili u prvom nacrtu i sve se izmijenilo kroz deset dana. Tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje trebate braniti, da razvodnite deklaraciju”, pitao je Petrov.
Bačić: Izdignite se iznad svoji uskih stranačkih interesa
U saborskoj stanci za slobodan govor šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić pozvao je „sve parlamentarne stranke da se danas na dan kada je potpisan Daytonski sporazum u Parizu izdignu iznad svojih uskih stranačkih interesa i podrže Deklaraciju čija je isključiva namjera poboljšati, definirati jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda i BiH”.
MP/Hina
