SABORSKI ZASTUPNIK: ‘Tata mi je Srbin iz Bosne, mama Hrvatica, ja kršteni katolik, ali ne 1990.’ 

6 srpnja, 2018 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

“I ja sam Subašić! Tata pravoslavni Srbin iz Bosne, mama katolkinja Hrvatica iz Hrvatske, ja kršteni katolik, ali 1965., a ne 1990…



Mada sam agnostik, ali to je moja privatna stvar, ali budući da sam javna ličnost, nek se zna!” – napisao je na Facebooku saborski zastupnik Snage Goran Aleksić.

Referirao se na napise o junaku “Vatrenih” Danijelu Subašiću, kojega su srpski tabloidi prisvojili nakon što je odveo Hrvatsku među osam najboljih reprezentacija svijeta.

“Komšije u šoku: Ništa bez nas! Srbin odveo Hrvatsku u četvrtfinale”, zapalio je Kurir društvene mreže u Srbiji i Hrvatskoj pa sa zelenog terena loptu prebacio na politički.

Umjesto komentara na dramatičmu utakmicu Hrvata i Danaca, uslijedile rasprave o religijama i narodima s dvije strane Drine garnirane bedastoćama i izljevima mržnje.

Aleksić dodao još da je nama “sve tabu što se tiče pitanja nacije, religije, seksa, itd… Mi nismo slobodoumni”.

Znamo što su tabloidi

– O nečijoj nacionalnosti ne bismo trebali govoriti javno, ali to sam objavio reagirajući na tabloide iz Srbije, a mi dobro znamo što su tabloidi, kakvo je to žutilo, da to što oni pišu nije relevantno, i čime se i zašto oni takvim stvarima bave – kaže Aleksić i dodaje da se na Zapadu nikoga ne pita što je po nacionalnosti jer to jednostavno nije pristojno.

– U nas je, nažalost, drugačije, a kad ćemo mi dostići to da nas se ne pita o podrijetlu ili spolnom opredjeljenju…?

Vjerojatno za nekih trideset godina – pesimističan je zastupnik Snage jer, podsjeća, rat je ozbiljno narušio odnose među narodima, a u pozadini toga rata stajali su prije svega materijalni interesi određenih grupacija.

– Vidite, ja sam iz obitelji u kojoj se na to tko je i što uopće nije gledalo. Moj djed Zagorac je mome ocu, Srbinu iz Bosne, dok mu je moja majka bila djevojka, rekao samo jedno: “Ženi Mariju ili ćeš ostati bez nje.”

Znači, nije ga bilo briga što je on po podrijetlu, nego kakav je čovjek. Ja sam osamdesetih išao u srednju školu. I znam da su onda neki Srbe ružno nazivali “trofaznima”.

Srećom, toga u mojoj Kutini nije bilo, ali bilo je okolo, po selima. I nije da su se ljudi različitih nacionalnosti gledali poprijeko, većina ih je bila u dobrim odnosima, ali da su držali do svoga – to jesu. Znalo se tko kome pripada. Onda je došao rat i tu su odnosi jako narušeni. Znate kako je, recimo, prije rata bilo u jednom Sarajevu, koja je sloga tamo vladala, i kako se činilo nemogućim da će tamo doći do rata – a došlo je. I to zato što je netko platio snajperiste da pucaju, da naprave zlu krv među ljudima. I oni koji su se takvima suprotstavili – stradali su, kao u Slavoniji Josip Reihl Kir. A ja sam siguran da ni rata ne bi bilo da je bilo više takvih ljudi poput njega – ističe Aleksić i navodi primjer Moravica u Gorskom kotaru:

Primjer iz Moravica

– Kako se tamošnji Srbi nisu pobunili, i kako su njihovi susjedi Hrvati ostali s njima u miru iako se rat bio rasplamsao diljem zemlje?

Zato što je prevladao razum, zato što ljudi nisu nasjeli režiserima rata.

Aleksić veli da je posebno žalosno što su te podjele nastale među kršćanima.

– Srećom, na njima dalje inzistiraju samo potpuni marginalci. I na društvenim su mrežama, govoreći o Subašiću i njegovu podrijetlu, loše reagirali samo takvi koji inače ni na jedan drugi način ne mogu na sebe svrnuti pažnju, nego istupajući na liniji podjela, ali takvi su stvarno danas manjina.

Marginalci na društvm mrežama

Dalje; gledajući činjenicu da je iz Hrvatske otišlo puno Srba, to opterećuje odnose dviju država i loš je temelj za njihovu buduću suradnju. Ta njihova frustriranost što više ne žive u Hrvatskoj donekle je i razumljiva, ali i oni i mi moramo biti svjesni da je netko platio i te snajperiste koji su sijali smrt, i one koji su rušili balvane preko ceste, i da to nisu bili cijeli narodi, nego pojedinci koji imaju svoje ime i prezime – zaključio je Aleksić.

Gordan Matković/foto:pxll


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->