Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt održao je u srijedu konferenciju za medije na kojoj je govorio o izmjenama Izbornog zakona koje je donio prije nekoliko dana.
Schmidt je 2. listopada, neposredno po zatvaranju birališta u BiH na općim izborima, nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava Federacije BiH. Uveo je novi ustroj Doma naroda entitetskog parlamenta te mehanizme kojima se onemogućava blokada funkcioniranja vlasti u njemu, kako je to često bio slučaj u protekle četiri godine.
“Bilo je žalosno što u Federaciji četiri godine nije profunkcionirala vlast na temelju izborne volje birače na izborima 2018. Ovoga puta se to neće i ne može dogoditi”, rekao je Schmidt dodajući da je njegovim odlukama stečeni uvjeti za brzu uspostavu vlasti.
“Birači imaju pravo da se većine koje su birali vide u rezultatima. Mi smo na žalost, posebno u FBiH, morali utvrditi da četiri godine nismo imali izabranu vladu ni Predsjedništvo i sve se to zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se to ovog puta ne dogodi. Zemlja koja želi u EU mora stvoriti osnove za tako nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete da se u kratkom roku nakon izbora, donesu odluku tko će biti predsjednik, premijer itd.”, istaknuo je Schmidt.
Objasnio je s kim je vodio razgovore nakon što je nametnuo odluku o izbornom zakonu 2. listopada.
“Ako vas zanima to su bili razgovori sa SDA, Željkom Komšićem, HDZ-om i svim ostalim strankama. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Zbog toga sam šutio o svemu do zatvaranja izbornih jedinica. Nije bio cilj da se da nekome ili oduzme prednost pa sam zbog toga razmišljao o terminu kada ću donijeti odluku”, pojasnio je visoki predstavnik.
Nakon toga, Schmidt je govorio i o brojnim špekulacijama u javnosti.
“Očekuje nas velika reforma izbornog zakonodavstva i to se mora učiniti. Kada je riječ o presudama Zornić, Sejdić i Finci, one se moraju implementirati i tu nema nikakvog odlaganja. Prvi zadatak novih zastupnika mora biti da se zajedno pobrinemo za implementaciju ovih presuda koje čekaju 12 godina. To vidim kao nastavak onoga što sam započeo u FBiH”, rekao je Schmidt.
“Jedan je dejtonski, tri konstitutivna naroda i dva entiteta i jedna država. Međutim, s pravom imamo i drugi koncept, a on dovodi u pitanje kako s ovakvom etničkom diferencijama osigurati da svi ljudi imaju ista prava. To nije jednostavno. Nada da će doći Dayton 2 ne vodi u pravom smjeru. Odluka o tome neće se donijeti u nekoj zrakoplovnoj bazi u SAD-u već među građanima”, jasan je Schmidt.
Osvrnuo se i na odluke koje je donio, a koje se tiču FBiH.
“Spreman sam na razgovoru, ali isto tako nakon toga donosim odluke. Kada je riječ o pragu ‘tri posto’, to je shvaćeno na drugačiji način. To znači da shvaćam da trebamo tražiti druge načine pa sam došao do rješenja da povećam broj delegata sa 17 na 23. Imali smo disproporcionalnost koja je bila velika. Želio sam da uzmem u obzir presude i uvedem novi aspekt.
U postupku izbora predsjednika FBiH su uvedene novine. Zbog toga sam dao rokove s obavezom da se naprave prijedlozi i nominiraju kandidati. Ako se ne donese odluka u određenom roku, onda će se taj proces prilagođavati. Želim poštovati odluku birača, preporučujem da se diskusija o presudi ‘Ljubić’ završi. Za mene je slučaj ‘Ljubić’ pravno gledano okončan”, poručio je visoki predstavnik.
Kazao je da su imali FBiH koja je bila šepava patka, ljude koji su htjeli da se stvari pokrenu pa se ništa nije dogodilo.
“Ulogu vitalnog nacionalnog interesa sam reducirao. Nema više generalne klauzule. Kada je riječ o FBiH, onda bih rekao da razmislimo o tome da li taj drugi dom koji je etnički strukturiran, zar ne bismo trebali ići u pravcu da se u zakonu zastupe regionalni interesi.
Upravo ti etnički korpusi ne predstavljaju kantone, nego dolaze iz kantona. Želim funkcionalnost, ali moram reći, funkcionalnost bi trebala da se promatra i s aspekta što nam je potrebno. Za što je tih 23 ili 17 delegata’, zaključio je Schmidt odgovarajući na pitanje zašto je povećao broj delegata koji se biraju u Dom naroda Federacije BiH.
Nije želio komentirati objave Vlade Republike Hrvatske da su s njim direktno dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH. Kazao je samo da on odluke donosi sam i da govori u svoje ime.
Na pitanje kako komentira činjenicu da se EU ogradila od njegove posljednje odluke i da li je narušio odnose, Schmidt je rekao da on radi po Daytonskom mirovnom sporazumu, a ne prema obavezama koje imaju u Europskoj uniji. Iskoristio je priliku da kaže kako ga je EU podržala u ranijim odlukama.
M.M. /Hina/Foto:epa
