‘Potpora koju je dobio Andrej Plenković, najveća je potpora koju je dobio ijedan mandatar za premijera i smatram da će potpora širinom i raznovrsnošću biti temelj na kojem će se sagraditi dugoročno strateško partnerstvo HDZ-a i Mosta i jamčiti put u dugoročni i stabilnu vladu’, kazao je Šeks.
Odgovarajući na primjedbu da ipak nisu svi tako jedinstveni jer je potpredsjednik stranke Milijan Brkić bio protiv koalicije s Mostom, a Zlatko Hasanbegović traži da ostane ministar kulture, Šeks je kazao da se HDZ neće podijeliti na centristički i desni dio i da u HDZ-u nema podjela.
Naglasio je da je Most možda imao i opravdan zazor od HDZ-a u strahu da ne bude progutan, kako je to HDZ u prošlosti radio nekim drugim manjim partnerima, pa su stvorili zaštitne mehanizme koji su se manifestirali kroz ultimatume, uvjete i zahtjeve na granici ucjene. Šeks vjeruje da je klima sada mnogo bolja i da se nepovjerenje kroz sastanke Plenkovića i Petrova i radnih skupina počelo topiti.
Odbacio je primjedbe da je Plenković ‘njegov čovjek’ i da ga je on instalirao na čelo stranke. Šeks tvrdi da je Plenković odluku da se kandidira donio samostalno, a on je tek u jednoj emisiji izrazio uvjerenje da bi Andrej Plenković bio bolji predsjednik HDZ nego Tomislav Karamarko, što se, kaže, kasnije na sreću i obistinilo.
Ustvrdio je da je logično da je Plenković tada bio oprezan i nije se želio zalijetati s najavama da želi preuzeti stranku jer je u to vrijeme Karamarko bio neupitni vođa. Međutim, naglašava, on nije imao razloga biti oprezan. ‘Od početka predsjednikovanja Tomislava Karamarka bio sam uvjeren da će njegovo predsjedništvo završiti loše i katastrofalno po stranku’, ustvrdio je Šeks.
Odbacio je kritike da je Karamarku zapravo dio HDZ-a ‘nasapunao dasku’.
‘Karamarko je nizom svojih pogrešnih odluka sam sebe doveo u poziciju da je morao otići i s mjesta potpredsjednika vlade i s čela stranke’. Smatra da je bilo potpuno pogrešno ići na rušenje vlastite vlade i nove izbore. To je jedan autistični politički čin jer su izbori mogli i drugačije završiti. To je bio jedan ruski rulet’, kritičan je Šeks prema Karamarku. Najgore je, smatra, to što je obmanuo Središnji odbor HDZ-a i Klub zastupnika da će uspjeti preslagivanje. Iako, dodaje, i oni nisu bili u cijeloj toj priči nevini.
‘Nije njegov krimen što nije uspio u preslagivanju, nego što je obmanuo i prevario vrh stranke’, tvrdi Šeks. Za aferu Konzultantica kazao je da nije bila od presudne važnosti za Karamarkov pad, već se radilo o trećerazrednom moralnom korektivu koji je utjecao na njegovu još veću nepopularnost.
Šeks je govorio i o oživljavanju Savjetodavnog vijeća HDZ-a, tijela koje je i do sada postojalo u statutu, ali nije djelovalo.
‘To je tijelo koje se sastoji od uglednih članova HDZ-a, a koji imaju zadaću promišljati različite strateške politike koje se tiču stranke. Za sada broji oko 20 članova, među kojima su Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Borislav Škegro, Ljerka Mintas Hodak, Mirko Zelić, Franjo Tomić, Ljilja Vokić, Ante Nazor, Dubravko Jelčić i drugi’, kazao je Šeks.
Naglasio je da se radi o ljudima koji nisu u tijelima stranke niti plediraju biti dio vlasti, a radit će isključivo na volonterskoj osnovi. Na pitanje je li HDZ podijeljena stranka ili je disciplina ipak osnovna nit vodilja koji ih spaja, HDZ-ov politički veteran kazao je da je HDZ velika stranka koja u pravilu iskazuje povjerenje izabranom predsjedniku, ali i brzo spušta palac dolje kada vođa bude detroniziran ili pogrešnim potezima, kao što se dogodilo s Karamarkom i Ivom Sanaderom, ode. Za Jadranku Kosor je kazao da je posebna priča i da je nju eliminirao Karamarko.
Šeks smatra da su se do sada Plenković i njegova taktika pokazali izvrsnima. ‘Uveo je u HDZ nešto što je ključno za razvoj stranačke demokracije, a to j da je u stranci počela stanovati tolerancija. Potiče kritičko mišljenje i prema vlastitim potezima. Traži da se primjedbe iznose. Za vrijeme bivšeg predsjednika i najdobronamjernije kritičko mišljenje bilo je krimen. Tko je izrazio kritičko mišljenje prema Karamarku, velikom vođi, on se s njim obračunavao’, objasnio je Šeks.
Na kraju je Šeks objasnio i svoju inicijativu da se na referendumu odluči o promjeni datuma Dana neovisnosti.
‘Promjenama uvedenim 2000. godine nastala je zbrka, ljudi su zbunjeni i držim da bi bilo potrebno provesti istraživanje javnog mnijenja koji datum građani žele da bude dan neovisnosti, a nakon toga raspisati referendum gdje bi se dan državnosti utvrdio na jedan datum, 30. svibnja’, zaključio je Šeks.
Maxpoprtal/Foto:hrt
