Nastavnica je za rad na jednom priručniku plaćena astronomskih 230.000 kuna, a za metodički priručnik za razrednu nastavu 1. razreda osnovne škole plaćeno je 797.106 kuna.
Više desetaka ili više stotina tisuća kuna pojedinačni su iznosi isplaćivani putem autorskih honorara učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su radili na projektu Škole za život.
Pojedinačne svote koje su primili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, a za koje Ministarstvo tvrdi da su pokrivene sredstvima Europskog socijalnog fonda, jučer je objavio portal Srednja.hr i prilično uznemirio zbornice.
Srednja.hr objavila je tablicu s imenima i prezimenima oko 130 primatelja, za koje je u razdoblju od devet mjeseci 2018. utrošeno oko 10,6 milijuna kuna. Iznose su primali putem više od 600 autorskih ugovora, mahom za izradu ukupno 122 metodička priručnika. Među astronomskim iznosima jest i priručnik za predmet njemački jezik za koji je jedna nastavnica primila 230 tisuća kuna.
Znamo li da je prosječna plaća 5.610 kuna nije teško izračunati da je riječ o iznosu većem od 40 prosječnih nastavničkih plaća
Pala mi je vilica kad sam vidjela iznos
“Pala mi je vilica kad sam vidjela iznos”, “Sad je jasno zašto ti ljudi hvale reformu”, “I ja bih šutio da sam primio toliki honorar”, dio je reakcija iz zbornica na honorare koje primaju njihove kolege.
– Nemam se pred kim pravdati, moja savjest je čista – odgovor je nastavnice čije se ime našlo u objavljenoj tablici, a primila je honorar veći od sto tisuća kuna.
Iznos od 27.896 kuna, vidljivo je u tablici, primila je profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Snježana Koren. U rad na reformi bila je uključena od rujna 2015. do lipnja 2016. Ponovo je aktivirana od listopada 2017. do ožujka 2018. i radila je pro bono.
– Iznos koji spominjete primila sam za metodički priručnik vezan uz Školu za život, te za poslove mentoriranja. Iako je moj udio u radu na metodičkom priručniku bio manji, s punom odgovornošću mogu reći da su se ostali kolege iz skupine za povijest debelo naradile – prenosi izjavu Snježane Koren Jutarnji list.
Rezultat njihove skupine, čiji su članovi primili honorare različitih iznosa (od 3900 do 77 tisuća kuna) su dva metodička priručnika od 500, odnosno oko 600 stranica.
– Radili su to cijelo ljeto, paralelno pripremali materijale za edukaciju, mentorirali, išli u savjetničke posjete školama. Hoću reći, zavrijedili su taj iznos – smatra Koren, po čijemu sudu prije javnoga linča treba vidjeti koliko su svi ti ljudi uistinu radili i kakva je kvaliteta priručnika. Iako su je iznenadili pojedini iznosi, u redu je, kaže Koren, da ljudi budu plaćeni za posao koji rade jer je izrada kvalitetnog metodičkog priručnika zahtjevniji posao od izrade udžbenika.
– Nisam znala koliki ću iznos primiti jer mi to nije rečeno, a visina honorara me iznenadila – priznala nam je uz uvjet anonimnosti jedna od učiteljica s popisa, upućujući da za sve ostalo pitamo Ministarstvo.
U MZO-u ne opovrgavaju iznose, već navode kako je sve u skladu s pravilima Europskog socijalnog fonda za angažiranje stručnjaka na projektima. Objašnjavaju da je nakon donošenja kurikuluma otvoren javni poziv za izradu dijelova metodičkih priručnika za što je u ovoj i idućoj godini osigurano 60 milijuna kuna.
Kvaliteta za novac
Napominju kako kvaliteta materijala mora biti primjerena vrijednosti novca, no ne odgovaraju na upit jesu li zadovoljni kvalitetom priručnika za koji su izdašno izdvajali sredstva.
Koordinator Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Radovan Fuchs, koji je među prvima upozorio da bi glasine o visokim isplatama trebalo prekinuti objavom preciznih isplata, jučer je kratko rekao kako ne može prosuđivati jesu li sredstva isplaćena legitimno ili ne. – Nisam se time bavio, samo sam ranije rekao da sam za javnu objavu podataka – rekao nam je Fuchs.
Za pripremu Škole za život i uvođenje obvezne informatike, kroz pojedinačne isplate putem autorskih ugovora, u razdoblju od devet mjeseci 2018. utrošeno 10.600.095,42 kuna.
Pritom je samo na članove skupine Informatike utrošeno više od 800 tisuća kuna. Najskuplji metodički priručnik onaj je za razrednu nastavu (odnosno 1. razred osnovne škole koji je ove školske godine bio eksperimentalan) i koji obuhvaća 6 predmeta, a za njega je utrošeno 797.106,47 kuna.
Sljedeći najskuplji digitalni metodički priručnik jest onaj za Hrvatski jezik u 5. razredu osnovne škole – na njega je utrošena 251.190,11 kuna. Zanimljivo je i kako je najveći pojedinačni iznos, isplaćen nastavnici matematike za rad na priručniku za 5. razred osnovne škole – kroz jedan ugovor isplaćeno joj je 123.105,38 kuna.
Pritom su joj za isti priručnik isplaćene još 82 tisuće kuna pa je nastavnica za rad na jednom priručniku uprihodila astronomskih 205.175,63 kuna.
Ukupno je na izradu metodičkih priručnika u navedenom razdoblju utrošeno 7.318.654,82 kuna.
M. Marković/foto:pxll
