Slaven Čolak o slučaju Joška Jeličića i Sani Ljubičić: “To je uvreda za Jeličića. Ona je kao službena osoba lagala na sudu”

15 travnja, 2026 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Maxportal je već objavio brojne prijavljene zlouporabe i nezakonitosti počinjene od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, pa tako sumnje u  nezakonito postupanje bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita.



Učinila je to unatoč činjenici da je Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koja proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koje je provedeno upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u  kao što niti jedna tvrtka u njegovom vlasništvu nikada nije bila korisnik kredita u HPB-u.

Maxportal je uputio upit Slavenu Čolaku, sada pravomoćno oslobođenom u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, da nam odgovori u kojem je stadiju ta kaznena prijava koju je podnio protiv Sani Ljubičić vezano uz njeno lažno iskazivanje pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu te je li po toj kaznenoj prijavi donijeta državnoodvjetnička ili sudska odluka?

Na upit Maxportala Slaven Čolak, odgovara:

“Do današnjeg dana, sada već više od pet godina, nije donijeta državnoovjetnička odluka po toj kaznenoj prijavi oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. koju sam podnio DORH-u, USKOK-u i MUP-u dana 20. 11. 2020 protiv Sani Ljubičić, a predmetom koje kaznene prijave je između ostalog nezakonito postupanje bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita,

Lažno je prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita HPB-a pa da iz tog razloga nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje kreditnih plasmana u odnosu na Slavena Čolaka kao što je to izričito propisano člankom 309. ZKP-a.

Učinila je sve to  unatoč činjenici da je Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koja proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koje je provedeno upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nikada nije bila korisnik kredita u HPB-u te imala saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni portfelj kredita HPB-a kao što su to pred sudom potvrdili između ostalih i sami vještaci USKOK-a Vladimir Krklec i Ante Blažević, revizori Hrvatske narodne banke, direktori i ostali zaposlenici Hrvatske poštanske banke, itd.

Osim tužiteljice Sani Ljubičić kazneno djelo s produženim trajanjem počinio je i HPB d.d. kao navodni oštećenik u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ jer su HPB d.d. i njegove odgovorne osobe više od 10 godina zajedno sa Sani Ljubičić ustrajali u lažnom prikazivanju Slavena Čolaka kao korisnika kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiranog u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnika kredita, iako svjesni da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u, kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nikada nije bila korisnik kredita u HPB-u.  

Također, HPB d.d. i njegove odgovorne osobe snose odgovornost što je HPB d.d. više d 10 godina ustrajao pred sudom u imovinsko-pravnom zahtjevu protiv mene u iznosu većem od 100 milijuna kuna, a koji imovinsko pravni zahtjev je odbijen tek u srpnju prošle godine nakon što je drugostupanjskom presudom Visokog kaznenog suda RH posl.br. I Kž-Us-130/2023-15 od 26. veljače 2025. u cijelosti potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na mene i sve ostale optužene u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“.

Tijekom razdoblja 2021.g. – 2024.g. uputio sam DORH-u, USKOK-u i MUP-u više desetaka požurnica za postupanjem i donošenjem državnoodvjetničke odluke po kaznenoj prijavi od 16.11.2020.g. koju sam podnio DORH-u, USKOK-u i MUP-u protiv Sani Ljubičić zbog njenog nezakonitog postupanja kojim je  kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, a sve to kako bi se takvim zlouporabama potvrdila iskonstruirana optužnica i u odnosu na mene koji nikada nisam bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u upravo identično kao što niti jedna tvrtka u mom vlasništvu nikada nije bila korisnik niti jednog kredita u HPB-u.

Navedeno nezakonito postupanje Sani Ljubičić, kao i sva ostala brojna nezakonita postupanja HFP-a, HPB-a te DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, predstavljaju organizirani institucionalni kriminal kojim je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen kao i više ostalih projekata koji su sastavnim dijelom predmeta Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-US-10/2013 tzv. „HPB Bankomat“ ( a za što će odgovornost sukladno zakonu snositi Republika Hrvatska, HPB d.d. te HFP kao bivši većinski 99% vlasnik HPB d.d.).

U više navrata zatražio sam postupanje Državnoodvjetničkog vijeća i Ministarstva pravosuđa RH radi provođenja inspekcijskog nadzora nad radom DORH-a i USKOK-a koji protivno zakonu, sada već više od 5 godina još uvijek nisu donijeli državnoodvjetničku odluku po kaznenoj prijavi oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. 

Je li Ministarstvo pravosuđa provelo inspekcijski nadzor po Vašim prijavama?

Ne, Ministarstvo pravosuđa do današnjeg dana još uvijek nije provelo inspekcijski nadzor nad radom DORH-a i USKOK-a, a sve to je prošlo i bez ikakve reakcije Državnoodvjetničkog vijeća ispred kojeg je čelnu dužnost obnašala bivša v.d. ravnateljica USKOK-a gđa. Željka Mostečak.

Postupanje po kaznenim prijavama i donošenje meritorne državnoodvjetničke odluke u zakonom propisanim rokovima ne predstavlja mogućnost, već zakonsku obvezu Ministarstva unutarnjih poslova, USKOK-a i Državnog odvjetništva.

I člankom 206.b Zakona o kaznenom postupku je propisano da je „državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od 6 mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava“, a koja kaznena prijava se sukladno čl. 205., točka 5. Zakona o kaznenom postupku „upisuje u upisnik kaznenih prijava čim je podnesena“.

Prethodno navedeno postupanje propisano ZKP-om, propisano je i Zakonom o državnom odvjetništvu koji propisuje „Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan je bez odugovlačenja donositi odluke povodom kaznene prijave koja mu je dodijeljena u rad“, a Državno odvjetništvo i USKOK te njihove odgovorne osobe postupaju upravo suprotno zakonu i propisanim odredbama te do današnjeg dana još uvijek nije donesena državnoodvjetnička odluka po toj kaznenoj prijavi br. KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. koju sam podnio DORH-u, USKOK-u i MUP-u protiv Sani Ljubičić dana 20.11.2020.g.

Godinama sam opetovano upozoravao DORH, Vladu RH, Ministarstvo pravosuđa RH i dr. o nezakonitom postupanju gđe. Sani Ljubičić i dr. pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. HPB Bankomat“, kao i u više ostalih predmeta u kojima je ona postupala.

Višegodišnje nepostupanje nadležnih tijela i institucija (DORH-a, USKOK-a, Ministarstva pravosuđa RH, DOV-a) koji već godinama nisu sankcionirali mnogobrojne prijavljene zlouporabe i nezakonitosti počinjene od strane gđe. Sani Ljubičić i dr. pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. HPB Bankomat“, rezultiralo je i daljnjim nezakonitostima gđe. Sani Ljubičić, kako u predmetu tzv. HPB Bankomat“, tako i u više ostalih predmeta USKOK-a i ŽDO Zagreb. 

Da su nadležna tijela i institucije pravovremeno poduzeli zakonom propisane odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, Sani Ljubičić bi već odavno, još prije više od 10 godina, bila sankcionirana i razriješena s obnašanja službene dužnosti, a iskonstruirani predmet tzv. „HPB Bankomat“ već odavno obustavljen čime bi se spriječila daljnja enormna šteta koja je u proteklih 16 godina prouzročena ne samo meni i društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i dr. već i svim ostalim osobama čiji su projekti bili predmetom iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“.

Koliko ste do sada podnijeli kaznenih prijava protiv Sani Ljubičić i tko je sve u USKOK-u odlučivao o tim kaznenim prijavama protiv Sani Ljubičić? Jesu li kaznene prijave podnesene prije ili nakon što je u srpnju prošle godine pravomoćno okončan kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“? 

Tijekom trajanja postupka tzv. „HPB Bankomat“ podnio sam sveukupno 5 zasebnih kaznenih prijava protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kojima su obuhvaćene samo neke od više desetaka zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba, bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr. pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. „HPB Bankomat“. 

Bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a gđa. Marta Šamota Galjer je kao službena osoba ispred USKOK-a odlučivala o svim do sada podnesenim kaznenim prijavama protiv Sani Ljubičić, a u svojim službenim očitovanjima upućenim prema DORH-u više je navrata lažno prikazivala kako je po kaznenoj prijavi oznake KP-S-01/2020 od 16.11.2020.g. već donesena državnoodvjetnička odluka, a sve kako bi se zataškalo evidentno počinjene zlouporabe i nezakonitosti gđe. Sani Ljubičić koje su predmetom te kaznene prijave oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. koja sam podnio DORH-u, USKOK-u i MUP-u dana 20.11.2020.g.

I polupismena ili pravno needucirana osoba za 10 minuta vrlo jednostavno utvrdi je li državnoodvjetničkom odlukom odlučeno o kaznenoj prijavi od 16.11.2020.g. koja sam podnio DORH-u, USKOK-u i MUP-u dana 20.11.2020.g., a vezano uz nezakonito postupanje bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita. 

Umjesto da je Ministarstvo pravosuđa RH provelo inspekcijski nadzor kako  bi se utvrdilo činjenično stanje, oni su pravno nedopuštenim sredstvima prijavljeno nezakonito postupanje Sani Ljubičić i dr. godinama zataškavali te su i Sani Ljubičić te i sve te osobe koje su zajedno s njom činile kaznena djela čak postavili u Ured europskog javnog tužitelja koji je od prvog dana svog rada u Republici Hrvatskoj trajno kontaminiran upravo osobama poput Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr. Taj Ured u RH je najbolje ukinuti, i za Republiku Hrvatsku i za Europsku uniju čiji centralni Ured europskog javnog tužitelja gubi svoju vjerodostojnost zbog negativne selekcije u svojim redovima.

Službene osobe koje lažno iskazuju pred sudom, krivotvore službenu dokumentaciju, ovjeravaju neistinit sadržaj u službenim dokumentima, itd., a kao što su to primjerice u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ godinama činili Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr., trebaju odmah i bez odlaganja biti sankcionirane i trajno razriješene sa svih službenih dužnosti u hrvatskom pravosuđu bez mogućnosti povratka. A oni koji su ispred Ministarstva pravosuđa RH i Vlade RH predložili i postavili takve osobe poput Sani Ljubičić i dr. za rad u Uredu europskog javnog tužitelja, trebaju za to snositi i odgovornost, jer su takvim postupanjem prouzročili nesagledivu štetu Republici Hrvatskoj i narušili pravnu sigurnost i temelje pravnog i demokratskog sustava RH te narušili vjerodostojnost RH kao punopravne članice EU koja je preuzela europske pravne norme koje se obvezala poštivati. 

Što je sa preostale četiri kaznene prijave koje ste podnijeli protiv Sani Ljubičić i dr. tijekom trajanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, a o kojima je ispred USKOK-a odlučivala Marta Šamota Galjer?

Zamjenica ravnatelja USKOK-a u Zagrebu Marta Šamota Galjer odbacila je 4 moje kaznene prijave podnesene 2019. godine protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić bez ijedne provedene dokazne radnje a nakon čega je ista 2023. godine unaprijeđena na dužnost u EPPO gdje zajedno sa prijavljenima Sani Ljubičić i Sašom Manojlovićem obnaša dužnost u Uredu europskog javnog tužitelja.

Pred Županijskim sudom u Zagrebu preuzeta su četiri zasebna kaznena protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr.  a nakon čega je Vrhovni sud RH na prijedlog oštećenika Slavena Čolaka u odnosu na tri kaznena progona donio 3 rješenja o promjeni mjesne nadležnosti temeljem kojih su ti predmeti dodijeljeni u rad Županijskom sudu u Rijeci, dok su po četvrtom kaznenom progonu oštećenici Slaven Čolak, Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. također podnijeli prijedlog za promjenu mjesne nadležnosti o kojem još uvijek nije odlučeno.

Četvrti kazneni progon, a koji je podnesen od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba donijela i potpisala rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009. za određivanje istražnog pritvora ovjereno službenim pečatom u kojem se neistinito navodi, između ostalog da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da niti Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., još uvijek se nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu.

Županijski sud u Rijeci odbacio je jedan kazneni progon koji sam preuzeo protiv Sani Ljubičić uz obrazloženje da je u tijeku kazneni postupak „HPB Bankomat“ u kojem je potvrđena optužnica slijedom čega su, obzirom na pravomoćno okončan predmet tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su svi optuženi pravomoćno oslobođeni svih optužbi, stečeni svi uvjeti za podnošenje novih kaznenih prijava protiv Sani Ljubičić i dr. koji su kontinuirano tijekom razdoblja 2009. – 2025. činili nezakonita postupanja pri obnašanju službene dužnosti koja ulaze i u sferu kaznene odgovornosti. 

U jednom predmetu sam povukao prijedlog za provođenje istrage protiv Sani Ljubičić jer je sudu prijedlog za provođenje istrage oštećenika bio „nepotpun i nerazumljiv“ slijedom čega će biti podnesena nova kaznena prijava koja će biti potpuna, razumljiva te jasnog i sažetog činjeničnog opisa kaznenih djela koja se osumnjičenicima stavljaju na teret, a sve kako bi se po istoj mogla donijeti obrazložena meritorna državnoodvjetnička i sudska odluka, a što nije učinjeno od strane Marte Šamote Galjer.

Enormni opseg kontinuiranih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Sani Ljubičić i dr., a koje još uvijek nisu sankcionirane, predstavljaju ugrozu nacionalne sigurnosti.

Glavni državni odvjetnik RH, njegov zamjenik te državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.

Općepoznata je činjenica da mnogi, pa tako i odvjetnici, nerado pokreću postupke te nerado podnose kaznene prijave protiv tužitelja koji čine zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti, svjesni činjenice da u ovako pravno neuređenoj državi i sami mogu postati meta iskonstruiranih optužnica koje mogu biti potvrđene bez obzira postoje li dokazi ili ne, a kao što je to u konkretnom slučaju učinjeno u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.

Zakonska je obveza svake osobe prijaviti kazneno djelo, upravo identično kao i postupanje DORH-a i USKOK-a po prijavama čim do njih dopre prvi glas o počinjenju kaznenog djela. 

Stoga ću i nadalje, ukoliko to bude potrebno i javno, razotkrivati i prijaviti sve zlouporabe državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba koje predstavljaju organizirani institucionalni kriminal na najvišoj državnoj i pravosudnoj razini kojim se više od 16 godina narušava pravna sigurnost i temelji pravnog i demokratskog sustava RH, a koje razotkrivanje i sankcioniranje institucionalnog kriminala predstavlja i javni interes čemu su velik doprinos u proteklim godinama dali upravo mediji. Hrvatskoj trebaju korjenite promjene u pravosuđu, a bez uređenog pravosuđa država kao da i ne postoji. Potrebna je hitna reakcija cijelog društva, jer promjene ne mogu raditi oni koji su razlogom zbog kojih su promjene potrebne.

Niste rekli, jeste li podnijeli nove kaznene prijave protiv Sani Ljubičić nakon što je u srpnju prošle godine pravomoćno okončan kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“? 

Ne bih to sada komentirao. Ali, sve zlouporabe i nezakonitosti državnih i pravosudnih instanci počinjene tijekom 16 godina trajanja iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, a isto tako i one  zlouporabe i nezakonitosti državnih i pravosudnih instanci koje su posljedično pratile postupak tzv. „HPB Bankomat“, biti će dokumentirane i trajno zabilježene te javno dostupne svim građanima RH. 

Bilo je mnogo poziva pratitelja Maxportala i dopisa upućenih Maxportalu od osoba koje su tražile kontakt s Vama, a nakon što su pratili teme vezane uz Fantasyland i sudske sporove koje vodite pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, postupak tzv. „HPB Bankomat“…Kako to komentirate?

Mnogi mi pristupaju vezano uz pravosudne teme. Ljudi su doista razočarani hrvatskim pravosuđem i nemogućnosti da ostvare svoja prava pred hrvatskim sudovima. Traže savjete, dostavljaju mi i presude u njihovim predmetima, njihovu komunikaciju sa Ministarstvom pravosuđa, Vrhovnim sudom RH i ostalima kojima su se obraćali vezano uz njihove predmete. Zaprimio sam doista nevjerojatnu dokumentaciju, između ostale o teškim oblicima kršenja trodiobe vlasti od strane izvršne vlasti čiji predstavnici sa imenom i prezimenom i službenim pečatom daju direktive i upute kojima se stavljaju iznad zakona, krše zakone i propisane procedure, itd. 

Što ste im savjetovali?

Upornost i strpljenje. Poštivanje zakona i propisanih procedura, pravovremeno poduzimanje pravnih radnji, prijavljivanje nezakonitih postupanja kojim se narušavaju njihova prava. I naravno, javno prokazivanje i objavljivanje svih onih koji nezakonitim radnjama onemogućuju zaštitu njihovih prava i interesa, i to bez obzira o kome se radi. Ali uz upozorenje, da niti jedno prijavljivanje ne smije biti temeljeno na iznošenju netočnih informacija, već isključivo na činjenicama koje dokazuju njihovu tvrdnju o prijavljenom i javno objavljenom nezakonitom postupanju. 

Protiv bivšeg nogometnog reprezentativca Joška Jeličića jučer je potvrđena optužnica za njegovo navodno lažno iskazivanje pred USKOK-om u prethodnom kaznenom postupku, vezano uz slučaj Mamić. Možete li ta dva slučaja komparirati?

Prije svega, potrebno je poštivati presumpciju nevinosti jer sama činjenica da je protiv Joška Jeličića potvrđena optužnica ne znači ama baš ništa. Iskonstruirana optužnica tzv. „HPB Bankomat“ je također bila potvrđena, ali na temelju zlouporaba i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba, a što je nažalost čest slučaj u Republici Hrvatskoj. Joško Jeličić je od Državnog odvjetništva optužen da je navodno dao lažan iskaz pred USKOK-om što je znatno blaže kazneno djelo od davanja lažnog iskaza pred sudom, a kao što je to u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ počinila bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je, a s posebno otegotnom okolnosti kao službena osoba, pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, iako niti ja niti društva u mom vlasništvu nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u HPB-u. 

Dakle, navodno kazneno djelo počinjeno od strane Joška Jeličića, čak i pod uvjetom da je doista počinjeno, zanemarivo je kazneno djelo u odnosu na ono počinjeno pred sudom od zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, sve to s posebno otegotnom okolnosti da je Sani Ljubičić kazneno djelo davanja lažnog iskaza počinila kao službena osoba što je znatno teže kazneno djelo.

Osim toga, Sani Ljubičić je kao službena osoba zlorabila položaj i ovlasti, krivotvorila podatke i ovjeravala neistinit sadržaj u službenim dokumentima USKOK-a, rješenju o provođenju istrage te u iskonstruiranim optužnicama tzv. „HPB Bankomat“ koje je podnosila Županijskom sudu u Zagrebu, itd. Teško je uopće pronaći osobu s kojom bi bilo moguće komparirati Sani Ljubičić i njena nezakonita postupanja, čak i u Republici Hrvatskoj gdje je konkurencija izuzetna.

Joško Jeličić je kao običan građanin saslušavan pred USKOK-om u prethodnom kaznenom postupku, a što ne predstavlja njegov stručni poziv niti je to njegova svakodnevnica na koju je on navikao, za razliku od tužiteljice Sani Ljubičić koja kao službena te stručno kvalificirana i osposobljena osoba svakodnevno saslušava brojne osobe te svakodnevno iskazuje pred sudom.

Kada običan građanin netočno iskazuje pred USKOK-om i sudom to može biti posljedica i treme i pritiska i nekoncentriranosti, a kada službena osoba netočno iskazuje pred sudom, kao primjerice Sani Ljubičić, to je nedvojbeno počinjeno svjesno i s namjerom, s posebno otegotnom okolnosti da je u tome ustrajala godinama čineći brojne zlouporabe i nezakonitosti tijekom svih stadija postupka tzv. „HPB Bankomat“.

Nezakonito postupanje Sani Ljubičić pri obnašanju službene dužnosti je pravilo, a zakonito rijetki izuzetak. Stoga bi kompariranje Joška Jeličića sa Sani Ljubičić bila uvreda za Joška Jeličića.

Tek kada se otkloni i sankcionira institucionalni kriminal unutar DORH-a, USKOK-a, MUP-a i hrvatskih sudova, uz primjenu načela jednakosti pred zakonom za sve te u odnosu na sve jednako, bez selektivnosti u postupanju, možemo govoriti o vjerodostojnosti njihovih državnoodvjetničkih i sudskih odluka.

Video zapisi završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ iz 2023. godine


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->