Što bi Kolinda radila na čelu NATO-a i koliku bi plaću imala

22 srpnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Vijest o Kolindi Grabar Kitarović kao favoritkinji za dužnost glavne tajnice NATO-a premrežila je svjetske medije pa se tako čitatelji od Kine do SAD-a informiraju o njezinim prednostima u odnosu na potencijalne protukandidatkinje.



Nakon što je relevantni i pouzdani portal Politico objavio da se Jensu Stoltenbergu na čelu Sjevernoatlantskog saveza prvi put u 72-godišnjoj povijesti ove međunarodne vojne organizacije traži nasljednica, po mogućnosti iz istočne Europe, te da Grabar Kitarović ima ‘impresivnu biografiju’, priča je postala ozbiljna.

Premijer Plenković i predsjednik Zoran Milanović, unatoč početnom iznenađenju, odmah su pozdravili mogućnost postavljanja Kolinde Grabar Kitarović za kormilo NATO-a u Bruxellesu.

Glavnog tajnika NATO-a izabiru države članice na početno razdoblje od četiri godine, s time da najviše utjecaja imaju SAD, Njemačka, Britanija i Francuska. U pravilu, za izbor je presudno zeleno svjetlo SAD-a. Američki generali i admirali također se u pravilu postavljaju na najvišu vojnu dužnost u NATO-u, funkciju vrhovnog zapovjednika za Europu, pa je civilna funkcija glavnog tajnika ‘prepuštena’ Europljanima.

Kao ostale potencijalne kandidatkinje zasad se, podsjetimo, prvenstveno spominju bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, no popis mogućih pretendenata na visoku međunarodnu funkciju uključuje još nekoliko poznatih imena.

Kao kandidati iz drugog plana spominju se bivša britanska premijerka Theresa May i njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost, barun Mark Sedwill, bivša šefica europske diplomacije Federica Mogherini, bivši talijanski premijer Enrico Letta, aktualni nizozemski premijer Mark Rutte te belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès.

Nitko od navedenih nema radno iskustvo u NATO-u dok je Grabar Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika Saveza za javnu diplomaciju. No to nije jedina prednost hrvatske kandidatkinje.

Uz sva potrebna profesionalna postignuća i osobna nagnuća vojnim stvarima, Grabar Kitarović bliska je američkoj administraciji i predsjedniku Joeu Bidenu, a dobra je znanica i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Indikativna je i njezina poruka da ‘nije iznenađena’ time što se spominje u ‘uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost’.

Grabar-Kitarović se, piše Politico, može pohvaliti najupečatljivijom karijeroma među potencijalnim budućim šefovima NATO-a. Obnašala je dužnost i hrvatske ministrice za Europu i ministrice vanjskih poslova. Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijemu zemlje za članstvo u EU i NATO-u. Također je obnašala dužnost veleposlanika Hrvatske u SAD-u od 2008. do 2011., dajući joj snažne odnose u Washingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci NATO-a.

Kao suradnica na Institutu za politiku i politiku Američkog sveučilišta Grabar-Kitarović je ovog proljeća vodila seminar o budućnosti NATO-a koji bi mogao poslužiti kao audicija za vrhunski posao, u kojem je naglasila kako je vrijeme provela na terenu u Afganistanu tijekom boravka na mjestu pomoćnika glavnog tajnika.

Kao otegotne okolnosti u njezinoj kandidaturi zasad se javno spominju političko ‘desničarenje’ u gubitničkoj predsjedničkoj kampanji i činjenica da Hrvatska već ima svoju visoku predstavnicu na međunarodnoj političkoj sceni – Mariju Pejčinović Burić, aktualnu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

No što bi Grabar Kitarović uopće radila na dužnosti glavne tajnice NATO-a?  Formalno, osoba na toj dužnosti ima trojaku ulogu, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Prvo, glavni tajnik NATO-a predsjedatelj je Sjevernoatlantskog vijeća, najvažnijeg tijela za donošenje odluka u Savezu. Sastoji se od stalnih predstavnika država članica sa statusom veleposlanika koji se sastaju najmanje jednom tjedno, a odluke se donose jednoglasno. Vijeće se sastaje i na višim razinama, što uključuje ministre vanjskih poslova, ministre obrane ili čelnike država i vlada.

Drugo, glavni tajnik NATO-a predsjeda i Odborom za obrambeno planiranje i Skupinom za nuklearno planiranje, kao i Euroatlantskim partnerskim vijećem, Vijećem NATO-Rusija, Komisijom NATO-Ukrajina i Skupinom za mediteransku suradnju.

Treće, glavni tajnik NATO-a ujedno je glavni glasnogovornik Saveza koji u javnosti izražava zajedničke stavove zemalja članica o političkim pitanjima te naposljetku viši izvršni časnik Međunarodnog osoblja NATO-a, odgovoran za zapošljavanje osoblja, kao i za nadzor njihova rada.

Kolika je plaća

U predsjedničkoj kampanji 2015. godine tadašnja HDZ-ova kandidatkinja nije htjela otkriti kolika joj je bila plaća na funkciji pomoćnice u NATO-u.

“Još se uvijek držim naputaka NATO-a koji me obvezuju kao bivšu djelatnicu NATO-a kad mi je rečeno da se ti podaci ne iznose u javnost, a plaća je puno manja od 20 tisuća eura”, kazala je Grabar Kitarović na sučeljavanju s Ivom Josipovićem (SDP), a koji je tvrdio da plaće u NATO-u nisu tajna.

Krajem 2016. spekuliralo se da bi bivši britanski premijer David Cameron mogao postati novi glavni tajnik  NATO-a, a list Independent izvijestio je da plaća za tu funkciju iznosi 220.000 funti godišnje (oko 21.000 eura ili 160.000 kuna mjesečno). Prema dokumentu s početka 2020., najviša plaća u NATO-u iznosila je 23.646 eura ili 178.000 kuna.

U studenom 2020. NATO je zatražio od članica više novca za rast plaća svojih djelatnika, sukladno dogovorenoj metodologiji, što su neke saveznice odbile, smatrajući to neprimjerenim u doba pandemije.

Međunarodno osoblje je savjetodavno i upravno tijelo koje podupire rad nacionalnih izaslanstava u glavnom sjedištu NATO-a na različitim razinama odbora. Ono slijedi odluke NATO-vih odbora i podupire postupak donošenja odluka konsenzusom. Sastavljeno je od zaposlenika iz zemalja članica koje izravno zapošljava NATO ili ih šalju njihove vlade.

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->