ŠTO SE DOGAĐA? U Francuskoj su lani bila 1004 napada na Crkve

travanj 16, 2019 maxportal
Share Button

Najmanje deset slučajeva vandalizma i obeščašćenja katoličkih crkava prijavljeno je u Francuskoj od početka veljače. Tijekom 2018. godine zabilježeno je više od tisuću protukršćanskih napada



Iako će tek istraga otkriti uzrok zastrašujućeg požara u pariškoj katedrali Notre Dame, za sada nema indicija da je podmetnut.

No s obzirom na to da je u Francuskoj posljednjih mjeseci zabilježen velik broj napada na katoličke crkve, a prošlog mjeseca izbio je požar u drugoj najvećoj katoličkoj crkvi u Parizu, Saint Sulpice, za koji se smatra da je podmetnut, istraga će u svakom slučaju ići i u tom smjeru.

Rimokatoličke crkve sve su češće mete napada u Francuskoj, zemlji koja se toliko dugo poistovjećivala s kršćanstvom da je nekoć nazivana ‘najstarijom kćeri Crkve –  Primogenita filia ecclesiae catholice.

Tijekom 2017. godine zabilježeno je 878 protukršćanskih napada u Francuskoj, a njihov je broj 2018. godine porastao. Prošle godine vandali su napali  875 crkava u Francuskoj, a krađe su prijavljene u 129 crkava, ukupno 1004. protukršćanska napada. Statistički, svakodnevno su oskvrnute najmanje dvije crkve.

Prošle godine vandali su napali  875 crkava u Francuskoj, a krađe su prijavljene u 129 crkava, ukupno 1004 protukršćanska napada

Kako piše La Croix International, jedno od prvih zlodjela dogodilo se 4. veljače u crkvi Sv. Nikole u Houillesu, Yvelines, gdje je Gospin kip razbijen. A u istoj je bogomolji samo tjedan dana ranije oltarni križ nađen oboren na zemlju te je stolica u prezbiteriju bila oštećena.

‘Nekada je to ljudski izmet razmazan po zidovima crkve, uz popratnu krađu posvećenih hostija, drugi put je razbijen kip Djevice Marije. S vremena na vrijeme izbije vatra u kućama molitve’, tim riječima je Washington Post početkom travnja započeo tekst o sve većem broju napada na katoličke crkve u Francuskoj.

Trend napada na crkve u drugim francuskim gradovima sredinom ožujka zahvatio je i francusku prijestolnicu. Tada je podmetnut požar tijekom nedjeljne mise u drugoj najvećoj rimokatoličkoj crkvi u Parizu, crkvi Saint Sulpice.

Washington Post navodi kako su napadi na Katoličku crkvu slabo zastupljeni u medijima te ih se spominje tek u crticama. Slično je i u Hrvatskoj, u kojoj izvještaje o napadima na francuske crkve možemo naći tek u medijima s katoličkim predznakom.

Najsnažnije reakcije došle su od konzervativnih političara, uključujući dva člana Narodne skupštine, koji su pozvali na parlamentarnu istragu o rastućem broju antikršćanskih napada.

Od početka godine zabilježeni su vandalski napadi na crkve u Dijonu, Houillesu, Lavauru i Nîmesu.

S druge strane, sam francuski kler ne dramatizira ove napade. ‘Ovo nije antireligijski napad’, rekao je vlč. Jean-Loup Lacroix, župnik Sv. Sulpicea, te misli kako su požar u ovoj pariškoj crkvi slučajno podmetnuli beskućnici.

Napadi na katoličke crkve i prigušene reakcije na njih odražavaju složenu ulogu nekada dominantne francuske vjere u društvu koje se toliko promijenilo da je nepoznavanje religije – ne samo kršćanstva, nego i drugih vjera – široko rasprostranjeno’, piše Washington Post.

‘Usvajamo razuman stav. Ne želimo razviti diskurs progona. Ne želimo se žaliti’, rekao je na pitanje o napadima na crkve nadbiskup Georges Pontier, šef Francuske biskupske konferencije.

Treba se prisjetiti i niza napada i vandalskih čina prema Katoličkoj Crkvi u Francuskoj i Belgiji koje su 2016. počinili teroristi Islamske Države. Najgori među njima bilo je ubojstvo vlč. Jacquesa Hamela koga su ubili džihadisti dok je slavio svetu misu u crkvi u Saint-Etienne-du-Rouvrayu u Normandiji.

Zastupnici francuskih oporbenih stranaka tražili su parlamentarnu istragu “antikršćanskih” nedjela, ali biskupi do sada nisu pretjerano dizali glas oko tog problema, jer su smatrali da je veći problem proteklih mjeseci bilo bujanje antisemitizma i napadi na francuske Židove.

 

Samo oko 5 posto Francuza prakticira katoličanstvo u zemlji koja je službeno sekularna, i upravo je ta značajka korištena kao argument protiv širenja islamizma u slučajevima kao što je, primjerice, zabrana nošenja pokrivala za glavu u školama.

Neki komentatori sada smatraju da je sekularna ideologija, po kojoj bi sve vjerske sljedbe trebalo odvojiti od francuske države, pokrenula vandale da se okome na katoličke crkve.

Ellen Fantini, direktorica bečkog Observatorija intolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi, kazala je za Newsweek da iako motivi napada nisu poznati, Francuska se suočava s rastućim problemom antikršćanskog nasilja, posebno od strane anarhista i feminističkih skupina. Iako Francuska ima dugu tradiciju sekularizma, kulturalno se doživljava kao kršćanska zemlja. Stoga i Ellen Fantini tumači da je svaki napad na crkvu kao simbol religije također i napad na autoritet i patrijarhat.

“Dolazi pritisak od radikalnih sekularista ili antireligijskih skupina, kao i feminističkih aktivista, koji ciljaju crkve kao simbol patrijarhata koji treba razmontirati”, kazala je.

M. Marković/Foto:agencije

 

Komentari
Share Button